Svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije svečano je proslavljena u istoimenoj župi u Valpovu misnim slavljem koje je u ponedjeljak 8. prosinca 2025. predvodio požeški biskup Ivo Martinović.
Na početku mise biskup je zahvalio domaćem župniku Zvonku Mraku, svećenicima i okupljenim vjernicima na zajedništvu naglasivši da je temelj radosti kršćanskog života upravo Božja blizina i zajedništvo oko Krista i njegove Majke. Podsjetio je da udaljenost od Boga uvijek dovodi do udaljenosti među ljudima, a grijeh čovjeka redovito udaljava od Boga i narušava obiteljske i društvene odnose. Dodao je da zato vrijeme došašća potiče vjernike da svoj pogled usmjere prema Mariji i Isusu, kako bi bili bliže Bogu i pripremili svoje srce za Kristovo rođenje.
U homiliji je biskup govorio o štovanju Bezgrješne Djevice Marije kroz povijest Crkve, podsjetivši da se časti još od ranog srednjeg vijeka, a posebno otkad je dogma proglašena 1854. godine od pape Pija IX. „Što znači da je Marija bezgrješna? Da je bila oslobođena svakog grijeha, prije poroda, u porodu i poslije poroda. To je istina naše vjere koja nadilazi ljudski razum, ali ne nadilazi Božje djelovanje i mudrost“, naglasio je. Pozivajući se na evanđeoski ulomak o susretu Marije i anđela Gabrijela, podsjetio je da Marija ne dvoji o Božjem pozivu, nego traži razumijevanje, a anđeo joj otkriva da će Duh Sveti sići na nju i da će njezino dijete biti sveto, Sin Božji. „Bog je htio da se njegov Sin nastani u ljudskoj povijesti. Zato bira Mariju i štiti je od istočnoga grijeha od samog trenutka njezina začeća“, istaknuo je biskup, dodavši da je Marijina bezgrješnost dar cijeloj Crkvi te poziv na svetost.
Tumačeći prvo čitanje iz Knjige Postanka, istaknuo je kako ljudska grešnost ostaje trajna stvarnost. „Često smo slični Adamu i Evi. Opravdavamo se, prebacujemo krivnju, govorimo: Nisam ja. On je kriv. Ona je kriva, uvijek je netko drugi kriv“, rekao je naglasivši da priznavanje vlastite grešnosti nije slabost, nego početak obraćenja i put prema duhovnoj zrelosti. Upozorio je da nije dovoljno samo biti svjestan svojih slabosti i grešnosti, nego je važno boriti se protiv grijeha i imati osjećaj za grijeh. „Nismo bezgrješni, ali nismo ni bespomoćni, da se ne možemo boriti protiv grijeha. Imamo milost i snagu Duha Svetoga, sakramente, molitvu i Božju riječ. No, sve to može biti bez ploda ako svoje srce ne otvorimo Bogu. Bog ne ulazi u našu dušu i srce bez naše slobode“, istaknuo je propovjednik.
Poručio je da je Bog čovjeku dao razum i slobodu da ima dar spoznaje i razlučivanja, pa se jasno može opredijeliti za ono što je Božje, da živi u milosti i slobodi djece Božje, da se bori protiv svih grijeha, istaknuvši da je najteži grijeh oduzimanje ljudskog života. Naglasio je činjenicu da u Španjolskoj godišnje bude oko 100 tisuća abortusa, kojima se oduzima život nerođenom djetetu. Potom je ponovio nauk crkvenog učiteljstva o dostojanstvu života od trenutka začeća do prirodne smrti navodeći Donum vitae br. 15: „Od samog začeća život svakog ljudskog bića mora se apsolutno poštivati jer je čovjek jedini stvor na zemlji kojega je Bog ‘htio radi njega samoga'(GS 24), a duhovnu dušu svakom čovjeku Bog ‘neposredno stvara’ (Humani generis 1950.); cijelo njegovo biće slika je Stvoritelja…. Ljudski život je svet od samog svog početka.. Bog je jedini gospodar života od njegova početka do njegova svršetka…“
Poseban naglasak stavio je na poštivanje svakog ljudskog života rekavši da je „pravo na život temeljno pravo svake ljudske osobe, koje je upisano u Božji zakon i jasno izrečen u Božjoj zapovijedi: Ne ubij! U Božjoj zapovijedi otkrivamo svoje dostojanstvo i istinu o sebi. Po životu svake osobe ostvaruje se volja Božja koju smo pozvani prihvatiti gradeći civilizaciju ljubavi, a ne kulturu smrti, poniženja i odbacivanja“, naglasio je biskup Ivo.
Vjernike je pozvao da u Mariji prepoznaju ne samo uzor vjere nego i svakodnevnog života. „Marija je zaštitnica i zagovornica svih majki, žena i djevojaka, ženskoga roda, ali i svih nas jer smo kao i ona došli na ovaj svijet po volji Božjoj. Marija je Majka života. Ona svakom životu daje sigurnost Božje blizine da nas sve Bog prati i vodi svojom milošću. Ona nam svojim životom i vjerom pomaže da se borimo protiv grijeha, da budemo jaki u kušnjama te nas usmjerava prema svome Sinu, pobjedniku nad grijehom i smrti, da kao hodočasnici nade, kao pojedinci i obitelji, kao Crkva i narod Božji budemo oni koji će se boriti za svaki ljudski život i dostojanstvo svake osobe, te s Marijom idemo u susret Kristu, našoj jedinoj nadi i životu“, poručio je.
Rekao je da su Marijine riječi „Neka mi bude po riječi tvojoj“ primjer poniznosti i povjerenja koje su danas potrebne svakom kršćaninu. Na kraju je podsjetio na Godinu nade i pokojnog papu Franju, koji je izgovorio prošle godine u Rimu pred Bogorodičinim kipom: „Tvoj majčinski pogled seže dalje. I čini mi se kao da čujem tvoj glas koji nam pun mudrosti govori: ‘Djeco, ovi su radovi dobra stvar, ali pazite: Ne zaboravite gradilišta duše! Stvarni jubilej događa se u nutrini: u vašim srcima, u obiteljskim i društvenim odnosima. Vaša je nutrina mjesto na kojemu morate raditi, kako biste pripravili put Gospodinu koji dolazi.“
Na kraju mise biskup je poželio da se popričesna molitva uistinu ostvari u životima vjernika: „Da otajstvo Isusove ljubavi, sveta misa i zagovor Bezgrješne bude ono što će liječiti naše rane, što će Gospodin činiti da budemo jači u vjeri i da budemo svjedoci ljubavi prema njemu, ljudskom životu i životu za vječnost.“
