POŽEŠKA BISKUPIJA ORGANIZIRALA KOLOKVIJ O IVI DULČIĆU PRIGODOM STOTE OBLJETNICE NJEGOVA ROĐENJA

U Dvorani Dijecezanskog muzeja u Požegi, 18. lipnja održan je znanstveni Kolokvij o hrvatskom slikaru Ivi Dulčiću, koji je organizirala Požeška biskupija u pripravi za otvorenje Dijecezanskog muzeja. Sudjelovalo je deset vrsnih stručnjaka i poznavatelja Dulčićeva života i umjetničkog djelovanja.
Na početku požeški biskup Antun Škvorčević pozdravio je nazočne istaknuvši: »Stogodišnjica rođenja Ive Dulčića, umjetnika jedinstvenog likovnog izraza, s brojnim djelima sakralnog slikarstva, uglavnom se obilježava u Dubrovniku gdje se rodio i u Zagrebu gdje je živio. No, on je svojim djelima posvjedočio svu širinu i snagu hrvatskoga duhovnog identiteta, ima sveopću vrijednost, te on pripada svim prostorima gdje žive Hrvati, kao i europskoj i svjetskoj duhovnoj baštini. Održavanjem Kolokvija u Požegi želimo to očitovati.« Zahvalio je nazočnoj prof. Miroslavi Dulčić, slikarovoj supruzi, što je doniranjem određenog broja Ivinih djela Požeškoj biskupiji omogućila da on bude sastavnim dijelom trajnog postava suvremene umjetnosti u Dijecezanskom muzeju.
Spomenuo je da će zahvaljujući velikodušnoj darovateljici, Ivo Dulčić i u »Zlatnoj požeškoj dolini«, u gradu Požegi, nazvanom u 19. st. »slavonskom Atenom«, trajno zboriti ljepotom svoga umjetničkog izraza te duhovno obogaćivati ljude ovoga dijela Hrvatske. Zahvalio je i Igoru Zidiću, povjesničaru umjetnosti i likovnom kritičaru iz Zagreba, koji je rado prihvatio prijedlog Požeške biskupije da se kolokvij o Ivi Dulčiću održi u Požegi, kao i uglednim stručnjacima koji su na njem sudjelovali. Kazao je kako ovaj skup po svojoj zamisli želi biti »govor deset cijenjenih izlagača o Ivi Dulčiću, velika simfonija, suzvučje koje otkriva jedinstvenu snagu, izvornost i ljepotu njegova umjetničkog stvaranja, prikladan način da mu i u Požegi iskažemo poštovanje i zahvalnost prigodom stote obljetnice rođenja.« Dodao je: »Tome će pridonijeti i Monografija ‘Ivo Dulčić’ autora Igora Zidića, tiskana u nakladi Požeške biskupije, Matice Hrvatske Zagreb i Moderne Galerije Zagreb.« Zahvalio je svima nazočnima za posvjedočeno zanimanje za Ivu Dulčića, zaželjevši im ugodne i radosne trenutke zajedništva oko slikarove snažne duhovne baštine.
Moderiranje Kolokvijem preuzeo je Igor Zidić, rekavši kako je uvjeren da će svi »izlagači u svojim izlaganjima nastojati doprinijeti istini o Ivi Dulčiću, koja je dugo vremena bila ili skrivana, ili poluprikrivana«, zbog čega taj iznimni hrvatski slikar »nikad za života nije dobio priznanje koje je zaslužio«. Ustvrdio je da se onaj tko je imao priliku vidjeti raspone Dulčićeva djela i tragove koje je za sobom ostavio po cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, u Italiji, u Njemačkoj i drugdje, mogao osvjedočiti da je riječ o velikom slikaru, vjerniku i Hrvatu. Posvjedočio je kako mu je drago što Ivo gleda nazočne sa svog portreta, koji je djelo također velikog slikara Ljube Ivančića, koji za života nije s Ivom dijelio mnoge stvari, ali mu se na kraju kroz umjetnost približio. Rekao je da je Ivančićev portret izvanredan jer na njemu Dulčić izgleda kao vrapčić, koji otvoren svijetu gleda oko sebe, i premda izložen mnogim pogibeljima ne mijenja svoj zavičaj kad dođe zima. Nije ptica selica; njegov korijen je tu, u cijeloj Hrvatskoj, i ako razumijemo tu metaforu, naglasio je Zidić, shvatit ćemo misiju koju je Dulčić izvršio. Uvodeći u način odvijanja dulčić3Kolokvija, napomenuo je da će tijek izlaganja ići od širih i općih prema užim i specijalističkim temama.
Prvo izlaganje pod naslovom »O suvremenom likovnom izrazu Ive Dulčića u domeni sakralnoga« održala je Ivanka Reberski, povjesničarka umjetnosti iz Zagreba. Potom je uslijedilo izlaganje povjesničara umjetnosti iz Dubrovnika Antuna Karamana na temu »Monumentalnost Dulčićevih vitraja u crkvi sv. Bonaventure u Banja Luci«. Izlaganje naslovljeno »Dulčić i Mediteran« iznio je akademik Tonko Maroević, književnik i likovni kritičar iz Zagreba. Znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu Sandra Križić Roban svoje je izlaganje o apstrakciji u Dulčićevom opusu naslovila »Dulčiću ponovno u pohode«, a izlaganje pod naslovom»Antropologija, teologija i kozmologija Dulčićeve freske Krista Kralja u crkvi Gospe od zdravlja u Splitu« održao je Marito Mihovil Letica, književni i likovni kritičar iz Zagreba.
Nakon stanke, u drugom dijelu Kolokvija najprije je o Dulčićevoj slici »Numizmatička zbirka« progovorila Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka iz Zagreba, a potom je povjesničar umjetnosti iz Dubrovnika Marin Ivanović imao izlaganje na temu: »Utjecaj Dulčića na slikarstvo Dubrovačkog kruga druge polovine 20. stoljeća na primjeru feste Svetog Vlaha«. Na temu apstrakcije u Dulčićevim djelima progovorio je Igor Loinjak, asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku i likovni kritičar. Izlaganje o postavljanju brončanog spomenika Ivi Dulčiću u Čapljini imala je ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu i povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić. Zatim je Igor Zidić održao izlaganje o detaljima ruku na brojnim Dulčićevim slikama i o simbolici koja se krije u njima. Na kraju je zhavalio svima sudionicima, na poseban način biskupu Antunu za inicijativu i organiziranje Kolokvija, kao i za njegovu zauzetost oko izdavanja monografije o Dulčiću, koja će uskoro ugledati svjetlo dana.
U okviru Kolokvija predavači i svi nazočni posjetitelji razgledali su trajni postav djela suvremene umjetnosti udulčić4 Dijecezanskom muzeju, među kojima imaju posebno mjesto slike Ive Dulčića. Poetsko ozračje svojim je pjevanjem ostvario Katedralni Zbor, koji je pod ravnanjem Alena Kopunovića Legetina izveo motet »Sei getreu« Johanna Christopha Bacha i »Aleluja« iz kantate »Der Herr ist mit mir« Dietricha Buxtehudea.