Proštenište Majke Božje u Kloštru nadomak Slavonskog Kobaša najstarije je marijansko hodočasničko svetište na prostorima Požeške biskupije. Na samoj lijevoj obali rijeke Orljave, blizu njezina utoka u Savu, na pola puta između Slavonskog Kobaša i Lužana nalazi se starodrevna crkva Majke Božje u narodu poznata pod imenom Kloštar. Svetište je izniklo na mjestu drevne templarske crkvice i samostana u koje su kult štovanja Gospe donijeli još cisterciti u 13. stoljeću iz Kutjeva izgradivši crkvu upravo u Kloštru. U gotičkom stilu crkvu i samo stan ubrzo podižu i franjevci, a o dugoj povijesnoj baštini toga duhovnog prostora svjedoči potpuno očuvano autentično poligonalno svetište iz toga doba. Nakon protjerivanja Osmanlija počinje snažno čašćen
je Gospe Kloštarske, a uz blagdan Velike Gospe, 14. i 15. kolovoza to svetište pohodi više od deset tisuća ljudi. Požeški biskup dr. Antun Škvorčević redovito dolazi u Svetište u predvečerje Velike Gospe i predvodi euharistijsko slavlje za brojne hodočasnike iz cijele Slavonije i šire. Vjerni puk Božji ispovijeda se, sudjeluje na svetoj misi a potom u zavjetnoj procesiji s likom Gospe Kloštarske.
Crkva je tražila temeljitu obnovu ali i povijesno-umjetničku valorizaciju, te se toga zahtjevnog i složenog posla prihvatio donedavni župnik mons. Mijo Dukić. On je za dvadesettrogodišnje svećeničke službe i života u Slavonskom Kobašu u tamošnjoj župi sv. Ivana Krstitelja pomno istražio dostupnu povijesnu građu o Kloštru teobrađeni materijal i publicirao.
Glavni akcent u prezentaciji crkve i svetišta stavljen je na monumentalan trijumfalni luk koji predstavlja kasnogotički element jedinstvene ljepote u širem prostornom kontekstu istočne Hrvatske. Kako je građevina barokizirana, a krajem 18. stoljeća dograđeno je i predvorje, mnogi su gotički arhitektonski elementi bili zatvoreni. Uz trijumfalni luk to je prije svega vrijedna sedilia i custodia, sada također prezentirane javnosti. Predvorje je prilagođeno liturgijskim potrebama samoga svetišta, a zvonik, koji je 1951. godine za komunističkog režima srušen, rekonstruiran je u izvornim gabaritima.
U crkvu su nakon restauracije vraćene i dvije oltarne pale, a riječ je o slici Uznesenja Marijina iz 1872. godine čiji je autor poznati onovremeni umjetnik Antun Keller.
Druga slika također prikazuje Marijino krunjenje, ali je ime autora još uvijek nepoznato.
Posebnu vrijednost predstavlja i slika uprizorenja procesije u kloštarskom prošteništu koja oslike ima i na poleđini platna. To su likovi sv. Sebastijana i sv. Roka kojima su se vjernici u prošlosti utjecali radi zaštite od kuge i bolesti. Zavjetna je to slika iz 1764. godine koju vjernički puk i danas nosi u procesiji moleći zagovor Majke Božje Kloštarske u raznim životnim potrebama.
Adresa:
Svetište Gospe Kloštarske
Sv. Florijana 2, 35255 Slavonski Kobaš
Tel. 035/432-555
