Stara voćinska crkva

24

Župna crkva u Voćinu izgrađena je koncem XV. stoljeća, a zbog svoje veličine, jedinstvene arhitekture, ukrasa i drugih sastavnica, predstavljala je izuzetno vrijedan primjerak gotike. Jednobrodna građevina s tri zasebne kapele na južnoj strani dužine gotovo 35 m, s lađom dužine 18,90 m, a širine 9,40 m, dok je svetište s poligonalnim završetkom imalo dužinu 14,75 m, a širinu 7,52 m. Šiljati trijumfalni luk koji je dijelio svetište od lađe bio je visok 13 m. Reprezentativni portal na glavnom zapadnom pročelju neki stručnjaci u nas smatraju našim najbogatijim portalom bez skulpturalne obradbe. Monumentalnost su mu davale mirne profilacije zašiljenoga luka, a glavno pročelje i svetište podupirali su stupnjeviti potporni zidovi. Visoki prozori crkve i prve najveće kapele blago su na vrhovima bili zašiljeni te bogato profilirani s kasnogotičkim ukrasima. Na zapadnoj strani lađe nalazio se okrugli prozor, kao i na prednjoj istočnoj kapeli, dok je sjeverna strana lađe bila bez prozora jer se na nju naslanjao samostan, o čijem klaustru svjedoči osam kamenih konzola na vanjskom zidu crkve, koje su nekoć nosile gotička rebra. Posebnu značajku predstavljale su konzole s nutarnje strane sjevernoga zida lađe, prema kojima se može zaključiti da je uz veoma zanimljivu sačuvanu gotičku arhitekturu svetišta, na isti način nadsvođena bila i cijela crkva, što upućuje na češka rješenja tzv. vladislavske gotike. Crkva je 1944. oštećena, ostala je bez krova te je dvadeset godina propadala zbog atmosferskih utjecaja. Njezina je obnova trajala od 1963. do 1984., kada ju je posvetio kardinal Franjo Kuharić. U noći, 13. prosinca 1991., srpski su pobunjenici uz potporu JNA posve razorili to vrijedno sakralno zdanje kao i župni stan, te ubili nekoliko desetaka nedužnih voćinskih civila. Otada je tijekom dvadeset godina – drvena baraka, tj. skladište jednoga trgovačkoga poduzeća – služilo kao župna crkva i Svetište Gospe Voćinske.