Povijesna knjižnica

50

U nastojanju oko čuvanja i promicanja crkvene kulturne baštine, požeški biskup dr. Antun Škvorčević utemeljio je 31. kolovoza 2004. godine, Dekretom broj 1170/2004. Povijesnu knjižnicu Požeške biskupije. U Dekretu se kaže: »Nakon ukinuća Isusovaca 1773. godine, Pavlina 1786. godine, Subalternog konzistorija u prvoj polovici 19. stoljeća, Nadbiskupskog orfanotrofija (konvikta) 1946. godine u župnu crkvu sv. Terezije Avilske preneseni su brojni arhivski predmeti te stare knjige tih crkvenih ustanova. Da bi se sva ta baština prikladno čuvala, konzervirala i obnavljala te dostojno prezentirala, ovime se utemeljuje Povijesni arhiv Požeške biskupije (…) i Povijesna knjižnica Požeške biskupije u koju će se pohraniti i čuvati knjige iz vremena požeških Isusovaca, Pavlina, Subalternog konzistorija i Nadbiskupskog orfanotrofija u Požegi te iz pojedinih župa u kojima su one ugrožene«.
Nakon smještaja starih knjiga u suvremene pomične police, u zgradi Biskupskog doma, započela je i njihova stručna obradba, koja traje od sredine 2005. godine po sustavu CROLIST. Do sada je registrirano oko 2000 knjiga među kojima su tri inkunabule, knjige iz 16. stoljeća, tri vrijedna pavlinska glazbena rukopisa iz 17. stoljeća, nekoliko desetaka knjiga iz 17. stoljeća i ostale iz 18. i 19. stoljeća. Valja pritom naglasiti da su knjige iz loših uvjeta preseljene u odgovarajući prostor i tako je zaustavljeno njihovo fizičko propadanje. Po završetku obradbe sve će se knjige moći pretraživati putem interneta što znači da će ovo značajno kulturno bogatstvo Požeške biskupije biti dostupno svima.

Najveći dio građe vjerskoga je i crkvenoga sadržaja iz područja teologije, filozofije, proučavanja Biblije, crkvenoga prava, crkvenih propovijedi, dok je manji dio vezan za tematiku iz područja prava, književnosti, referentne literature, obrazovanja i dr.

Knjige u vlasništvu Povijesne knjižnice Požeške biskupije pisane su na nekoliko jezika. Najveći broj napisan je na latinskom i njemačkom jeziku, a manji broj na talijanskom, francuskom, mađarskom i hrvatskom jeziku. Uz knjige Vida Došena, svakako možemo izdvojiti sedam djela Antuna Kanižlića, značajne povijesne osobe za književnost, kulturu i religiju na ovim požeškim prostorima. Kao posebnost možemo spomenuti i djelo bosanskoga franjevca Stjepana Margitića Fala i sveti illiti govorenja i svetkovina zabiliženi prikogodišta takoier govorejia svarhu evanđelja u sve nedilje prikogoadišta istomačeno izrazliki kaniga latinski izloženo ujezik illiricki, tiskano uglatom ćirilicom – bosančicom.
Pri katalogizaciji građe veliko značenje imaju ex librisi jer se upravo prema njima pojedini primjerak knjige smjestio u određeni fond, pa je tako nastala isusovačka i pavlinska zbirka te zbirka Subalternoga konzistorija. Iz isusovačke zbirke značajni su rukopisni zapisi Inscriptus Catalogo Collegii Posegani Soctis. Jesu, dok kod pavlinske zbirke – uz naznake izvornoj pripadnosti pojedinih knjiga remetskom, lepoglavskom i požeškom samostanu – možemo istaknuti Davida Mežnara i Franju (Anastazija) Sirčića, koji su nakon ukinuća njihova reda, djelovali u Požegi kao župnici. Da je knjiga bila i u njihovu vlasništvu svjedoče čitki ex librisi na pojedinim primjercima. Značajna je zastupljenost knjiga s ex librisima dugogodišnjeg župnika sv. Terezije i člana požeškoga Subalternoga konzistorija Luke Pejakovića. Njegove knjige kao i one koje imaju oznake Consistorium subalternum poseganum uglavnom su pravne struke, jer je spomenuto tijelo imalo upravnu zadaću za slavonski dio Zagrebačke biskupije.

Podatci pri dnu naslovne stranice svakoga primjerka pokazuju nam da su knjige većim dijelom tiskane izvan Hrvatske: u Italiji (Veneciji), Mađarskoj (Budimpešti i Pečuhu), Austriji (Beču i Grazu), Slovačkoj (Trnavi), Njemačkoj (Nürnbergu, Augsburgu, Münchenu), Švicarskoj (Baselu) i dr., dok su u Hrvatskoj tiskane većim dijelom u Zagrebu, a manjim u Osijeku i Varaždinu.

Uz bogate posebnosti pojedinih primjeraka stare građe, svojevrsnu dražest predstavljaju prilozi pronađeni u knjigama: sličice, listići s komentarima ili slučajno upotrijebljeni za obilježavanje stranica u knjizi.

Prigodom obilježavanja desete obljetnice utemeljenja Požeške biskupije, u dvorani bl. Alojzija Stepinca, u Biskupskom domu u Požegi, bila je postavljena izložba knjiga Riznica pisane riječi Povijesne knjižnice Požeške biskupije. Na njoj je bio predstavljen samo dio bogate zbirke sačuvane na području Požeške biskupije.

Adresa:
Povijesna knjižnica Požeške biskupije
Trg Sv. Trojstva 18
34000 Požega
Tel. 034/290-345; faks 274-295
Voditeljica: Nikolina Mandić