U Slatini je 12. studenoga održan Znanstveni skup posvećen liku i djelu Julija Bürgera, voćinskog i slatinskog župnika za vrijeme Drugog svjetskog rata pod nazivom: „Svećenik Julije Bürger (1885.–1944.) i njegovo vrijeme“. Organizatori skupa bili su Požeška biskupija, slatinske župe sv. Josipa i bl. Ivana Merza, Zavičajni muzej Slatina i Matica hrvatska Ogranak Slatina. Samom znanstvenom skupu, večer prije, prethodilo je otvaranje izložbe posvećene Juliju Bürgeru te sveta misa i prigodni orguljaški koncert u crkvi sv. Josipa.
Na početku Znanstvenog skupa slatinski župnik Dragan Hrgić uputio je nazočnima pozdrav te je kazao: „Slatina je mali grad, koji je tijekom svoje prošlosti i u novije doba iznjedrio osobe značajne veličine, koje su se znale snažno založiti za opće dobro i dobro Crkve, a posebno malenog, jednostavnog, slavonskog čovjeka na ovim teškim prostorima. Prilike koje su vladale kod nas, napose totalitarni sustavi vlasti u 20. stoljeću, spriječili su da te osobe poštujemo i vrednujemo u skladu s njihovim objektivnim značenjem. Štoviše, vladajuće ideologije nisu dopuštale o njima govoriti, bile su predane zaboravu. Nažalost, o tim našim velikanima imamo vrlo malo pisane baštine, a živući svjedoci izumiru. Želimo na takve ljudi upozoriti, želimo upoznati javnost s njihovim djelima, zaslugama i veličinom. Jedan od tih velikih, vjerodostojnih i vjernih velikana jest voćinski i slatinski župnik Julije Bürger, čovjek koji je svojim životom i djelovanjem zadužio ovaj grad i ovu župu. Ovaj skup je ostvarenje želje koja već dugo tinja u mislima i srcima Slatinčana, vratiti župniku Bürgeru dug za sve što je učinio, osvijetliti njegov plemeniti lik i usvojiti poruke koje nam je ostavio, a koje su i danas aktualne“.
Riječ pozdrava uputio je i gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš te obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije, Sanja Bošnjak, podsjetivši na važnost takvog znanstvenog skupa u Slatini i njegovoj ulozi u rasvjetljavanju povijesnog konteksta grada te podizanju svijesti o žrtvama totalitarnih sustava u hrvatskoj povijesti.
Zatim je požeški biskup Antun Škvorčević prigodnim govorom otvorio Znanstveni skup. Među ostalim je rekao nazočnima: „Svima vam upućujem pozdrav posebne zahvalnosti što ste odlučili žrtvovati dio svoga vremena da biste ga posvetili liku svećenika Julija Bürgera, voćinskog i slatinskog župnika u tužno i teško doba II. svjetskog rata. Time činite posebno plemenito djelo, jer otimate od zaborava i poniženja jednog svećenika kojemu je partizansko-komunistička ideologija oduzela dostojanstvo kad ga je osudila na smrt i pogubila na slatinsko-drenovačkom stratištu. Na neki način pridružujete se bl. Alojziju Stepincu koji ubojstvo župnika Bürgera nije prepustio zaboravu, nego ga je spomenuo i u svom poznatom govoru na montiranom sudskom procesu, 3. listopada 1946.Njegovo ubojstvo nije tek neki usputni, rijetki slučaj, nego sastavni dio programiranog sustava revolucionarnih vlasti po kojem su na malom slatinsko-orahovačkom prostoru u kratkom vremenskom razdoblju smaknuta trojica katoličkih svećenika. Prvi među njima bio je voćinski župnik Josip Martinac, ubijen 22. ožujka 1943., najvjerojatnije na gubilištu u Slatinskom Drenovcu. Njegovo upražnjeno župničko mjesto preuzeo je slatinski župnik i dekan Julije Bürger, da bi i on bio strijeljan, 10. prosinca 1944. Dana 20. kolovoza 1943. na Papuku, zacijelo u Slatinskom Drenovcu osuđen je na smrt i župnik Ivan Đanić iz nedaleke Slavonske Orahovice. U spomenuti osvetnički plan treba uvrstiti i ubojstvo čačinačkog župnika Augustina Dukovića, okrutno izvedeno 26. kolovoza 1948. Po istom revolucionarnom zadatku u slatinsko-drenovačkom logoru, ili negdje drugdje ubijeni su brojni slatinski i drugi građani. Na tako malom prostoru, toliko puno mržnje i zla! Civilizacijski je čin nastojati ispraviti nepravdu koja je nanesena tim žrtvama.
Biskup Škvorčević je podsjetio potom na različite pokušaje vratiti oduzeto dostojanstvo žrtvama te je nastavio: „Jedan od načina ispravljanja nepravde nad progonjenima i ubijanima jesu i znanstveni skupovi na kojima se objektivnim putem traga za istinom o događajima i osobama koje su u njima sudjelovale. To je nadasve potrebno danas u Hrvatskoj gdje istina još uvijek stradava, a nasilno ubijene namjerno se ostavlja u zaboravu. Ovim Znanstvenim skupom o Juliju Bürgeru ne želimo tragati za istinom da bismo mrzili, niti proučavati zlodjela da bismo postali njihovim zarobljenicima, ostali nemoćni pred počinjenim zlom. Izvanredni jubilej milosrđa poseban je poticaj istraživati istinu o njegovu životu, ubojstvu i ubojicama, kako bismo prepoznali veličinu mučeništva koje je podnio, upoznali cijenu naše slobode i dostojanstva za koje je uložio život, očistili svoje osjećaje od mržnje i osvete, molili oproštenje za zločince, ubijenog svećenika pamtili u oslobođenosti od diktata zla, sjedinili ga s Isusom Kristom, najnevinijim ubijenim Pravednikom te u njegovoj pobjedi nad zlom i smrću pronašli konačnu istinu o njemu. Od srca želim da Znanstveni skup o Juliju Bürgeru pridonese takvoj čistoći pamćenju njegove žrtve“, zaključio je biskup.
Na znanstvenom skupu sudjelovali su dr. sc. Ivica Miškulin (Stranački život u slatinskom kraju u međuratnom razdoblju), dr. sc. Vladimir Geiger (Nijemci Slatine i slatinskoga kraja u Drugom svjetskom ratu i poraću), dr. sc. Stjepan Kožul (Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu iz Slatine, Voćina i Orahovice), Miroslav Gazda (Radni logor Slatinski Drenovac u Drugom svjetskom ratu), mr. sc. Milan Pušec (Marica Stanković i katoličke organizacije u Slatini), č.s. Dobroslava Mlakić (Samostan časnih sestara Presvetog srca Isusova u Slatini), fra Ljudevit Maračić (Prisutnost franjevaca konventualaca u Slatini 1941.-1948.), sveuč. Prof. Emin Armano (Slatinske orgulje), preč. Nikola Jušić (Julije Bürger prema sjećanju Slatinčana).
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su i sami uzvanici svojim pitanjima i doprinosima istodobno posvjedočili važnost i vrijednost materijalne, a napose duhovne baštine svećenika Julija Bürgera za slatinski i voćinski kraj.
Vijesti ZNANSTVENI SKUP O SVEĆENIKU JULIJU BÜRGERU U SLATINI
