U požeškoj Katedrali, 5. kolovoza biskup Antun Škvorčević predvodio je misu zahvalnicu za domovinu te za poginule i nestale hrvatske branitelje prigodom Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. S njim su koncelebrirali Josip Krpeljević – generalni vikar, Ivica Žuljević – katedralni župnik i prepošt Stolnog kaptola, župnici župa grada Požege te svećenici iz središnjih biskupijskih ustanova. Na slavlju je bio nazočan Franjo Lucić, saborski zastupnik, Alojz Tomašević, požeško-slavonski župan sa suradnicima, Darko Puljašić, gradonačelnik Požege sa suradnicima, predstavnici Hrvatske vojske i policije, članovi braniteljskih udruga te obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Uvodeći u misno slavlje, biskup Antun je rekao kako je ovo dan hrvatskog ponosa i zahvalnosti zbog važne pobjede koju je mlada hrvatska država izvojevala za svoju slobodu prije dvadeset i dvije godine.
Pozvao je nazočne da za tu pobjedu zahvale najprije Bogu, a potom hrvatskim braniteljima, koji su ugradili svoj zanos i žrtvu u slobodnu hrvatsku domovinu, te da sve poginule, nestale i kasnije preminule u ovoj svetoj misi pridruže Isusovoj žrtvi. Podsjetio je nazočne da danas slavimo blagdan Gospe Snježne, odnosno Obljetnicu posvete rimske bazilike Svete Marije Velike, najstarije crkve izgrađene u čast Isusove Majke, podignute u 5. stoljeću nakon što je ekumenski Efeški sabor (431. g.) Mariju proglasio Bogorodicom. Naglasio je kako nas je Marija vjerno pratila u našim obiteljskim i narodnim nevoljama, napose u vrijeme domovinskog rata te joj je povjerio da danas moli za naše dobro.Na temelju dnevnih liturgijskih čitanja biskup je progovorio o dva vrijednosna sustava po kojima se izgrađuje ljudski život: Božji, utemeljen na moralnim normama i vjernosti Bogu, te ljudski, utemeljen na ranjenosti zlom i sebičnosti. Spomenuo je kako u današnjem evanđelju Ivan Krstitelj zastupa Božji sustav vrijednosti, povezan sa slobodom od diktata zla i sebičnosti te – vjeran Bogu – upozorava kralja Heroda kako je njegov sustav utemeljen na moći koja služi vlastitoj sebičnosti te da ne smije imati za družicu Herodijadu, ženu svoga brata Filipa. Herodijada će mu se osvetiti i zatražiti da se Ivana pogubi i da mu se odrubi glava, koja će joj biti predana na gozbi priređenoj u čast rođendana njezine kćeri. Biskup je istaknuo kako Ivan Krstitelj, premda mu je bila odrubljena glava, nije bio žrtva, nego Herod i dvorska svita oko njega, jer onaj tko živi slobodu od zla i sebičnosti, polaže sebe za ljubav i dobrotu, ostaje vjeran Bogu, postaje jači od zla koje ga želi poniziti i s njime se poigrati.
Ta dva oprečna vrijednosna sustava – sustav sebičnosti i zloće, i sustav ljubavi i nesebičnosti – koja su se sučelila u vrijeme Ivana Krstitelja, na svoj način sukobila su se i u vrijeme Domovinskog rata. Biskup je ustvrdio kako hrvatski branitelji prije dvadeset i dvije godine, krenuvši u obranu domovine, nisu išli sjeći tuđe glave zbog svoje sebičnosti i zloće, nego su iz ljubavi prema domovini izložili svoje glave i živote. Istinska pobjeda događa se svugdje ondje gdje se poštuje moralna načela i tako ostaje u zajedništvu s Bogom i njegovom pobjedom, koja ima svoj vrhunac u Isusu i njegovoj smrti za nas.
Biskup je spomenuo kako u domovinskom ratu nisu svi njegovi sudionici bili na visini Božjeg sustava vrijednosti, jer je igra zla bila takva da je navela neke od njih da počine zlodjela. Kazao je da nam današnje prvo liturgijsko čitanje iz Knjige Levitskog zakonika svjedoči kako postoji izlaz i iz najvećeg zla jer Bog nije zarobljenik takvih stanja, nego se praštanjem i pomirenjem izdiže iznad njih te nas potiče da i mi tako postupamo. Podsjetio je kako je predsjednik Franjo Tuđman pomilovanjem za one koji su se ogriješili u ratu promaknuo proces pomirenja koji još nije završen. Biskup je protumačio značenje jubilejske godine za Židove, kako je prikazuje Knjiga Levitskog zakonika u kojoj se svake pedesete godine trebalo podsjetiti da zemlja nije ljudsko nego Božje vlasništvo i kako svi imaju pravo na njezine plodove, kako je čovjek također Božje vlasništvo te je robove trebalo pustiti na slobodu i tako načelom solidarnosti, praštanja i pomirenja pobijediti stanje koje je uzrokovalo ponašanje po načelu odmazde i osvete.
Promatrajući našu hrvatsku situaciju u toj perspektivi, biskup je upitao nazočne, počiva li naša hrvatska sudbina na načelima sitnih osobnih interesa, svodimo li sebe, svoju domovinu pa i sam domovinski rat na razračunavanja o nekim našim interesima, ili pak ona počiva na višim moralnim načelima među kojima je praštanja i milosrđa, koja nas uzdižu iznad onoga što nas želi poniziti i ukopati u stanja međusobnih sukobljenosti i suprotstavljanja do isključivosti. Stoga je današnji dan, nastavio je biskup, uz to što je dan ponosa i zahvalnosti, ujedno i trenutak ispita savjesti, koliko danas kroz svoj osobni i politički život svjedočimo da smo vjerni vrijednosnom sustavu koji su živjeli naši branitelji. Ustvrdio je da je ono što su hrvatski branitelji učinili u domovinskom ratu za nas trajni izazov, i da ne smijemo ostati samo na razni pripovijedanja o njima i o njihovu djelu, nego ga naseljdovati. Pozvao je nazočne da obnove sliku svijeta i istinu o sebi po onom sustavu koji su zastupali Ivan Krstitelj i Isus Krist, koji je očovječio Europu i svijet, da se ponovno za nj oduševe i uznastoje po tom sustavu djelovati u svojim obiteljima i na svim razinama javnog života: od političke i prosvjetne do gospodarske. Bit će to najljepši odgovor poštovanja prema našim hrvatskim braniteljima za sve ono što su učinili za nas i ostavili nam u baštinu, zaključio je biskup. Zamolio je Isusovu Majku da nam pomogne prepoznati Božje istine o nama samima, i po tim istinama živjeti.
Na svršetku misnog slavlja biskup je Isusovoj Majci uputio molitvu za domovinu, kojoj su se svi pridružili pjevanjem „Lijepe naše“. Završio je riječima: »Neka Bog blagoslovi našu domovinu Hrvatsku i neka pomogne svima nama da je volimo na pravi način i izgrađujemo u sustavu njegovih vrijednosti. Neka Bog daruje svim našim braniteljima, poginulima i umrlima, svoj vječni mir u zajedništvu svoga uskrsloga Sina, a nama njihovim najbližima neka udijeli svoju utjehu. Neka Božji blagoslov siđe na nas i udijeli nam mir«.
