Na početku homilije biskup je kazao nazočnima da im ne želi održati neki svoj govor, nego omogućiti Isusu Kristu da im on kao Pobjednik nad smrću protumači što je to mir. Naime, On u današnjem evanđelju, opraštajući se od učenika kaže da im daje svoj mir, ali ne kao što ga daje svijet. On je mirotvorce uvrstio među blažene, nazvavši ih sinovima Božjim. Biskup se zapitao, je li prikladno o tome govoriti prigodom spomena vojne pobjede „Bljesak“, podsjetivši kako je kancelar pruskog kraljevstva Otto von Bismarck jednom izjavio da se – polazeći od blaženstava – ne može voditi rat a još manje ga dobiti. Još je biskup dodao da se obrambene doktrine i danas ravnaju po starom latinskom načelu: „Si vis pacem, para bellum“ – „Ako hoćeš mir, spremaj rat“. Ustvrdio je da treba dopustiti Isusu Kristu neka nas uvede u duboke dimenzije postojanja koje ne uspijevamo dohvatiti u našoj svakodnevnoj zaokupljenosti ostvarivanjem naših projekata, a ta dubina je vječna Božja ljubav u kojoj se krije istina i smisao našeg postojanja, te da u njezinu svjetlu valja promatrati i ono što se dogodilo u akciji „Bljesak“.
Biskup je podsjetio kako mir o kojem govori Isus u evanđelju nije tek izvanjska okolnost, odsutnost ratnog sukoba i nasilja, nego unutarnje stanje pojedinog čovjeka, ispunjenost njegovom ljubvalju koja oslobađa od zla i sebičnosti, stvarnost koju ne može svijet dati niti je možemo izboriti svojim sredstvima. Pojasnio je to na Pavlovu primjeru, koji je zahvaćen Isusom Kristom prestao biti mrzitelj i nasilnik, svjedočio ga i naviještao kao svoj vlastiti mir. To njegovo naviještanje nailazilo je na otpor kod nekih Židova, zavidnih što ga mnoštva slušaju, te su huškali mnoge protiv njega, odlučili ga ubiti i onemogućiti da ljudi postanu dionicima djela koje je Bog za njih ostvario u Isusu Kristu. Njihova zavist se pretvorila u netolerantnost, a netolerantnost u nasilje i ubojstvo. Međutim, naglasio je biskup, to nasilje nije ugasilo Pavlov misionarski žar po kojem je navještaj o Isusu Kristu dospio u mnoge krajeve tada poznatog svijeta, među njima djelomice i u one koje su naselili Hrvati. Podsjetio je da je taj živi Isus Krist bio prisutan u našem narodu tijekom trinaest stoljeća i bio naš mir, te da je razložno na temelju toga povijesnog iskustva s njime napraviti i danas životne račune s obzirom na istinu o nama i smisao našeg postojanja, poručio je biskup, te mu vjerom otvoriti pristup u naše živote i osloboditi se straha.
Spomenuo je kako mala djeca imaju najveće povjerenje u svoju majku, jedino u majčinu naručju osjećaju se sigurno i mirno, a ostaju uznemirena i prestrašena kad se nalaze u tuđim rukama. Mir se događa u našim srcima kad vjerujemo da je Isus Krist ljubavlju Božjom pobijedio smrt i kad polažemo svoju sudbinu u njegove ruke, oslobađamo se egzistencijalnog straha. Pozvao je nazočne da svojom vjerničkom oslonjenošću na Isusa Krista pobijede sebičnost i strah od drugoga, koji susrećemo privatno i javno, u politici i na drugim razinama. Bog nam je u Isusu Kristu posvjedočio kako je sav usmjeren na čovjekovo dobro, i potaknuo nas da se zauzimamo za dobro drugih kako bi bilo dobro i nama, ustvrdio je biskup. Djelujući sa sebičnih polazišta koja se brinu samo da meni bude dobro, bez obzira na drugoga, potičemo nemir, razdore i sukobe te ostajemo vlastiti zarobljenici. Kazao je da smo to na poseban način osjetili u nedavnome ratu, po onima koji su – polazeći od svoje nacionalne isključivosti – uspostavili sebičnost za načelo ponašanja, pribjegli nasilju, ugrozili slobodu i mir.
Biskup je podsjetio kako je mir i slobodu potrebno braniti kad su ugroženi, i da su to na najbolji način činili oni hrvatski branitelji, koji su kao vjernici bili u srcu i savjesti slobodni od mržnje i zla, nisu vodili zločinački rat, nego branili svoju slobodu, donoseći je i drugima. Podsjetio je kako je papa Ivan Pavao II. usred najtežih bombardiranja Sarajevo pozivao na ljubav prema neprijatelju i to tako da se i silom zaustavi njegovu ubojitu ruku, koja – nanoseći drugome zlo – samoga sebe moralno ubija. Biskup je potaknuo na zahvalnost prema hrvatskim braniteljima, napose prema onima koji su položili živote u vojno-redarstvenoj akciji „Bljesak“, pozvao na molitvu i za nevine žrtve kojih je bilo i na srpskoj strani, izložene stradanju zbog krivih procjena i odluka njihova vodstva.
