Pepelnica u požeškoj Katedrali

Na Čistu srijedu – Pepelnicu, 6. ožujka požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je u požeškoj Katedrali euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja a koncelebrirali su svećenici djelatni u sustavu katoličkih škola Požeške biskupije, središnjih biskupijskih ustanova te Župe sv. Terezije Avilske. Na misi su sudjelovali djelatnici i učenici požeške Katoličke osnovne škole i Katoličke gimnazije. Pozdravljajući nazočne vjernike, biskup je rekao kako ćemo se danas na Čistu Srijedu ili Pepelenicu, kad započinjemo korizmeno vrijeme, znakovito posuti pepelom i posvjedočiti da u nama postoje nemoći s kojima mi ne možemo ništa učiniti, ali može Bog koji nas je stvorio iz praha zemaljskog i naše tijelo u smrti vraća u prah da bi nas snagom Isusova uskrsnuća podigao iz groba te našu jedinstvenu i neponovljivu osobu uspostavio u puninu vječnog života. Pozvao je nazočne da zamole Gospodina da im pomogne iznutra se čistiti tijekom korizme.

U homiliji biskup je zapodjenuo dijalog s nazočnim učenicima, pitajući ih jesu li se jutros umili i oprali, te jesu li u školi zatekli čiste učionice i sanitarne prostorije. Podsjetio ih je kako je zbog zdravstvenih razloga važno paziti na osobnu higijenu, održavati čistim naše tijelo i prostore u kojima boravimo. No, naglasio je kako nas današnji dan svojim nazivom »Čista srijeda« podsjeća da postoji čistoća i na dubljoj razini našeg postojanja, te da je važno održavati čistim  naše srce, nutrinu našeg bića. Kazao je da naviještena misna čitanja govore baš o takvoj čistoći. Na temelju prvog čitanja u kojem prorok Joel upozorava svoje sunarodnjake na opasnost da im srce postane nečisto, biskup je ustvrdio kako nečistim rukama unosimo bolest u tijelo koje nam liječnici pomažu ozdravljati, a nečistim srcem prenosimo bolest na razini našega duha koji može izliječiti samo Bog. Prorok Joel poručuje svojima kako je Bogu stalo do toga da budemo bića čiste nutrine, te poziva da «razderu srca», to jest da se pokajanjem i obraćenjem vrate Bogu te mu otvore mogućnost da nas on svojim praštanjem i milosrđem ozdravi. Biskup je dodao kako je prorokov poziv važan za sve nas i da je liječenje našeg srca važna korizmena zadaća oko koje se treba truditi.

Pored toga upozorio je nazočne učenike na mogućnost da  u tom nastojanju budemo prijetvorni ili licemjerni o čemu Isus u današnjem evanđelju govori tri puta.  Licemjer je onaj čovjek koji izvana glumi da je dobar i pošten, a iznutra, u srcu pokvaren, pojasnio je biskup, dodavši da takav čovjek  nije iskren ni prema sebi, ni prema drugima, pa niti prema Bogu. Licemjerje je neusklađenost između čovjekove vanjštine i nutrine. Bogu, Isusu Kristu je stalo do toga da ne budemo podvojena bića, nego jedinstveni i cjeloviti ljudi.  Dodao je kako nas Isus upozorava i na druge nečistoće srca, koje nazivamo ovisnostima. To su stanja čovjekove nutarnje zarobljenosti pojavama i stvarima kao što su hrana, vrijeme i različiti oblici vlastite sebičnosti, ustvrdio je biskup, te je istaknuo kako nam je Isus za oslobađanje od tih ovisnosti preporučio tri moćna sredstva: post, molitvu i milostinju, tražeći od nas da u njihovu vršenju ne budemo prijetvorni.

Govoreći o postu kojim se liječi ovisnost o hrani, biskup je rekao da čovjek mora jesti kako bi živio, ali da se ne smije prepustiti porivu prejedanja, nego se postom vježbati u slobodi s obzirom na uzimanje hrane, kako bi bili otvoreni za Boga i osjetljivi za bližnjega. Dodao je kako nerijetko postajemo zarobljenicima vremena koje trošimo za ono što nam ne koristi, da nemamo vremena za Boga, te da je molitva očitovanje naše slobode kojom svjedočimo Bogu da nam je on prvi i najvažniji u životu, svjesni da zapravo kad nemamo vremena za Boga, nemamo vremena za sebe i za svoj duhovni rast, te da na taj način trajno ostajemo skučena duha. Konačno, zaključio je biskup, davanjem milostinje – ili bolje rečeno milodara, jer su u tom pojmu spojene dvije lijepe hrvatske riječi »mio« i »dar« –  oslobađamo se od svoje privezanosti za materijalna dobra i otvaramo svoje srce za bližnjega, napose onoga u nevolji. Pozvao je učenike da ove korizme odluče zauzetije nastojati oko svoje nutarnje čistoće, oko slobode od svake ovisnosti te da će svakodnevnom molitvom biti povezani s Bogom, a milodarom, koji će stavljati u kutijice, primljene ove korizme od Caritasa, očitovati svoju  blizinu ljudima u potrebi. Još ih je potaknuo da se vježbaju u slobodi od suvremene ovisnosti o mobitelu, kojoj su na poseban način izloženi.

Pored toga biskup je kazao sudionicima slavlja da kroz navedena korizmena djela  svoja srca ranjena zlom otvaraju Isusu Kristu moćnom očistiti ih i pomiriti s Bogom, o čemu govori sv. Pavao u današnjem ulomku iz Poslanice Korinćanima. Potaknuo je učenike da se ove korizme međusobno natječu, ne toliko u znanju kao prije nekoliko dana kad su se u njihovim školama održavala biskupijska natjecanja iz vjeronaučnog znanja, nego u dobroti i plemenitosti, da se natječu tko će od njih postom, molitvom i milodarom biti uspješniji u pobjeđivanju vlastitih ovisnosti. Poželio je da im po zagovoru Isusove Majke bude blagoslovljeno sve što će ove korizme nastojati činiti za svoje vlastito dobro.

Nakon homilije uslijedio je obred pepeljenja, kojem su sabranim i pobožnim srcem pristupili učenici i drugi nazočni vjernici.  Pjevanje na svetoj misi predvodili su zborovi Katoličke osnovne škole pod vodstvom profesorice Ljube Šolić.