U prostorima Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu 6. srpnja 2021. započeo je znanstveni skup na temu „Đakovačko-osječka crkvena pokrajina – Povijesno-pravno-pastoralni značaj njezinog osnutka“, kojeg su organizirali Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Požeška biskupija i Srijemska biskupija.
Nakon uvodne molitve koju je predvodio duhovnik Bogoslovnog sjemeništa Karlo Višaticki uslijedili su pozdravni govori. Dekan KBF-a u Đakovu Vladimir Dugalić, izrazio je uvjerenje da svakom svećeniku Đakovačko-osječke nadbiskupije Srijem osobito leži na srcu, dodavši kako ovaj znanstveni skup želi upravo o tome promišljati te dati odgovore svima koji žele otrgnuti Srijem iz njegovog prirodnog i povijesnog staništa, odnosno izdvojiti ga iz mentaliteta kojemu pripada.
Nadalje je istaknuo kako dan održavanja skupa nije slučajan: na današnji dan prije 18 godina preminuo je đakovački biskup Ćiril Kos, koji je cijeli život promicao štovanje srijemskih mučenika, gradio zajedništvo dviju biskupija i očinski brinuo za Srijem. Također, na današnji dan rođen je nadbiskup Marin Srakić, za čijeg je vremena pomoćni biskup otišao rezidirati u Srijem, da bi 2008. postao prvi biskup osamostaljene Srijemske biskupije.
Potom je pozdrav i dobrodošlicu okupljenima uputio u svoje te uime Grada Đakova gradonačelnik Marin Mandarić i poželio svima da se ova dva dana ugodno osjećaju u Gradu Đakovu.
Zatim je svoj pozdrav uputio srijemski biskup Đuro Gašparović u kojem je izrazio uvjerenje da će ovaj stručni skup prikazati povijest, sadašnjost te ukazati na budućnost Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, a na poseban način Srijemske biskupije.
U svom pozdravnom govoru požeški biskup Antun Škvorčević kazao je: »Kao pastir najmlađe članice Đakovačko-osječke crkvene pokrajine želio bih vas s osjećajima osobitog poštovanja sve pozdraviti na čelu s đakovačko-osječkim nadbiskupom i metropolitom Đurom, nadbiskupom i metropolitom u miru Marinom, srijemskim biskupom Đurom te đakovačko-osječkim pomoćnim biskupom Ivanom. Od srca zahvaljujem Katoličkom 
bogoslovnom fakultetu u Đakovu, napose njezinu dekanu prof. dr. Vlatku Dugaliću za organiziranje znanstvenog skupa o Đakovačko-osječkoj crkvenoj pokrajini. Naime, pitao sam se i sam, je li mlada Metropolija – tek je napunila 13 godina – zavrjeđuje da se o njoj raspravlja na znanstvenom skupu i što bi bila njegova svrha. Prošloga 28. lipnja na znanstveno-stručnom simpoziju u Požegi o „800. obljetnici Požeškoga zbornog kaptola sv. Petra“ raspršile su mi se određene sumnje o smislenosti toga pothvata. Uvjerio sam se, naime, kako i sam pregled povijesti spomenutoga Kaptola oslobađa od napasti obranaškog pristupa pitanju osnutka Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i potvrđuje razložnost ovoga znanstvenog skupa u njegovu nastojanju da obrazloži važnost osnutka Metropolije. Povijest Kaptola argument je u prilog uspostave naše crkvene pokrajine snažniji od onoga kojim sam se služio kad sam se zauzimao za slavonsku Metropoliju. On se sastojao u isticanju činjenice kako Crkva u svim hrvatskim regijama ima svoje metropolijsko središte, koje joj daje ne samo crkveno nego i opće društveno značenje i dostojanstvo te da to treba imati i Slavonija. No, ona ga nije mogla ostvariti prije nego je osnovana Požeške biskupije, jer je gotovo polovica Slavonije bila u sastavu Zagrebačke nadbiskupije.
Požeški zborni kaptol sv. Petra utemeljen je koncem 12. ili početkom 13. stoljeća u krilu Pečuške biskupije a kao „locus credibilis“ imao je u svom djelovanju puno šire značenje od biskupijskog. Osmanlije su osvojile Slavoniju 1536. godine te je Kaptol prešao iz Požege u Madžarsku, potom u Slovačku da bi se ondje ugasio. Nakon oslobođenja od Osmanlija, upravu Prepoziture Kaptol, u čijem sastavu je i Stari grad gdje je bilo sjedište Zbornoga kaptola i dobra s njime povezana preuzeli su kanonici Zagrebačke biskupije. Nedugo nakon toga uprava kaptolskih dobara sa Starim gradom bila je dodijeljena srijemskom biskupu Franji Josipu Verniću gdje će stolovati i trojica njegovih nasljednika do sjedinjenja Srijemske biskupije s Đakovačkom ili bosanskom 1773. godine. Navedena dobra Požeškoga zbornog kaptola otada su vlasništvo Đakovačkoga stolnog kaptola, sve do 1873. kada su prodana.
No, povijest se nije ovdje zaustavila. Nakon osnutka Požeške biskupije memorija srednjovjekovnoga Zbornog kaptola ugrađena je u Požeški stolni kaptol sv. Petra, koji je pod nazivom srednjovjekovnoga osnovala Kongregacija za kler u Rimu 1999. godine. Tako je Požeški zborni kaptol sv. Petra po svom kontinuitetu u diskontinuitetu tijekom osam stotina godina povezivao biskupe i kaptole, svećenike i vjernike triju sastavnica današnje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i na svoj način svjedočio o crkvenoj jedinstvenosti prostora Slavonije, Baranje i Srijema. On je stoga svojevrsno obrazloženje i prethodnica današnje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, kojoj je zadaća njegovati povezanost spomenutih triju mjesnih Crkava u pastoralnom djelovanju u suvremenim okolnostima. Uvjeren sam da će ovaj znanstveni skup šire osvijetliti i produbiti spomenuto pitanje. Nije beznačajno što se on održava neposredno nakon blagdana sv. Ćirila i Metoda, zaštitnika naše Metropolije, dana imenovanja njezinih pastira i osnutka Požeške biskupije. Neka Bog zagovorom i molitvom svete Braće podari uspjeh znanstvenom skupu.«, zaključio je biskup Škvorčević.
Nadbiskup metropolit Đuro Hranić rekao je kako su biskupi Metropolije htjeli još o njezinoj 10. obljetnici znanstvenim skupom istražiti, obraditi i predstaviti višestruke poveznice koje pokazuju da geografski prostor što ga pokrivaju tri biskupije čini jednu povijesnu i kulturnu cjelinu, „koje logičnim pokazuju i opravdavaju postojeći ustroj Crkvene pokrajine na području dviju država i istodobno sve nas biskupe, svećenike i vjernike s područja Metropolije dodatno upoznaju s tim zajedničkim poveznicama, kako bismo bolje poznavali svoju eklezijalnu stvarnost, na nju bili ponosniji, još je više voljeli, još se revnije i zauzetije stavljali u službu evangelizacijskoga poslanja naših triju biskupija na prostorima zapadne i istočne Slavonije, Baranje i Srijema“.
Poseban pozdrav uputio je svome predšasniku, prvom nadbiskupu i metropolitu mons. dr. Marinu Srakiću, čestitajući mu njegov 84. rođendan. „Molim Vas da primite naše rođendanske čestitke i čestitke na Vašim postignućima, među kojima je i naša crkvena pokrajina za koju ste Vi, zajedno s biskupom Antunom, svakako najzaslužniji. Dok vama čestitamo, od Gospodina molimo da primi našu zahvalnost za Vas i Vašu službu u našoj mjesnoj Crkvi“, rekao je nadbiskup Hranić.
„Jedna od najrječitijih poveznica zajedničke povijesti naših triju biskupija i naše uzajamne povezanosti kroz povijest je Požeški kaptol. Na ovom znanstvenom skupu o Požeškom kaptolu će govoriti samo jedno izlaganje, no 28. lipnja u Požegi je održan cjelodnevni znanstveni skup posvećen samo Požeškom kaptolu, 800. obljetnici njegova postojanja, čiju tradiciju danas nastavlja i čuva Požeški stolni kaptol. Zbog važnosti Kaptola, spomenuti skup u Požegi 28. lipnja i ovaj dvodnevni skup možemo smatrati i kao jednu cjelinu“, rekao je na kraju nadbiskup Hranić, zahvaljujući svim priređivačima i organizatorima ovog skupa.
Uslijedilo je uvodno predavanje mons. dr. sc. Marina Srakića na temu „Tutto è andato bene – okolnosti i tijek osnutka Đakovačko-osječke crkvene pokrajine“. Mons. Srakić podsjetio je na Domovinski rat i teška stradanja koja su pogodila Istočnu i Zapadnu Slavoniju, kada je postalo očito da se Hrvatska mora osnažiti, naročito na svom istočnom dijelu. Osim njega, uspostavu crkvene pokrajine srdačno je preporučio i požeški biskup Škvorčević sa svojim klerom. O tome su održane konzultacije s tijelima mjerodavnima za ta pitanja u Srijemskoj Mitrovici, Požegi, Đakovu, Zagrebu i Rimu. Nakon što je Mješovita komisija rimskih dikasterija dovršila svoj zadatak, tj. provjerila i proučila opravdanost molbe Hrvatske biskupske konferencije i đakovačkoga te požeškog biskupa da Sveta Stolica na području Slavonije ustanovi novu crkvenu pokrajinu, a Srijemsku biskupiju odvoji od Đakovačke, Papa je zatražio da mu taj predmet stave na stol da ga on osobno prouči. Papa Benedikt XVI. izdao je Bulu 18. lipnja 2008. kojom je „Đakovačko-osječko sjedište odvojio od zagrebačke crkve i uzdigao na dostojanstvo nadbiskupske metropolitanske Crkve“. Uz to, Srijemska biskupija odvaja se od Đakovačke, a iz imena biskupije izostavlja se naziv „bosanska“. Nekoliko dana nakon toga, prigodom dodjele palija novom đakovačkom nadbiskupu, Papa se dvjema kratkim rečenicama osvrnuo na to. Prva je: ‘Tutto è andato bene’, tj. ‘Sve je dobro teklo’, a druga ‘Abbiamo fatto una cosa giusta’, tj. ‘Učinili smo pravu stvar’ – rekao je među ostalim predavač.
Skup je nastavljen predavanjima vezanima uz povijesno-kulturne poveznice, a prvo među njima, na temu „Slavonija i Srijem – povijest koja spaja“, održao je izv. prof. dr. sc. Darko Vitek. Program je moderirao prodekan za znanost KBF-a, izv. prof. dr. sc. Stjepan Radić.
