U nedjelju, 10. listopada 2021. sjemeništarci iz Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati, predvođeni rektorom Matijom Pavlakovićem te prefektima Lukom Premelčom i Petrom Mlakarom posjetili su Požegu pred blagdan sv. Terezije, zaštitnice Katedrale. Bili su uzvanici Kolegija Požeške biskupije te se susreli s njegovim pitomcima, s petnaestoricom svećeničkih aspiranata i poglavarima. Prefekt Krunoslav Siroglavić poželio im je dobrodošlicu, objasnivši što je Kolegij Požeške biskupije u povezanosti s odgojno-obrazovnom djelatnošću Crkve na ovim prostorima Slavonije u prošlosti. Duktor pak Karlo Veletić opisao je sjemeništarcima iz Zagreba kako izgleda jedan dan u Kolegiju.
Nakon okrijepe u prostorima Kolegija te razgledavanja zgrade, uputili su se svi zajedno u Katedralu gdje ih je dočekao prepošt Stolnog kaptola sv. Petra Ivica Žuljević te ih je upoznao s njezinim povijesno-kulturnim znamenitostima, proveo kroz Riznicu i kriptu s kapelom sv. Ivana Pavla II. Potom su u Katedrali svi zajedno sudjelovali na euharistijskom slavlju koje je predvodio rektor Pavlaković zajedno s Ivicom Žuljevićem te drugim poglavarima Sjemeništa i Kolegija.
Nakon zajedničkog objeda, rektor Pavlaković uputio je prigodnu riječ požeškim poglavarima i kolegijašima te uručio darove. Prefekt Siroglavić zahvalio je rektoru na poklonima i prisjetio se svojih dana provedenih u Sjemeništu na Šalati. Druženje je nastavljeno nogometnom utakmicom u sportskoj dvorani Katoličke gimnazije s pravom javnosti u Požegi. Poslije okrijepe, sjemeništarci i kolegijaši pošli su do crkve sv. Lovre gdje ih je primio požeški biskup Antun Škvorčević i predstavio im njezine povijesne i kulturne posebnosti. Kazao je da osam stoljeća zidine ove crkve svjedoče o osam stoljeća duša koje su se u ovom sakralnom zdanju uzdizale Bogu i izgrađivale se, te kad danas vjernici poput prisutnih sjemeništaraca u njoj mole, na svoj način postaju dio te povijesti.
Biskup je pojasnio sjemeništarcima kako su zgradu današnjeg sjedišta Požeške biskupije izgradili isusovci početkom 18. stoljeća, koji su obnovu slavonskih prostora nakon Osmanlija povezali s odgojno-obrazovnom djelatnošću, utemeljivši 1699. požešku gimnaziju a u okolnim mjestima niže školstvo, te sredinom 18. stoljeća i visoki studij „Academia Posegana“ na kojoj su se školovali uglavnom budući svećenici. Dodao je da je zagrebački biskup Franjo Thauszy prethodno osnovao u Požegi i sjemenište, a da su s ukinućem isusovaca požeško školstvo preuzeli pavlini, ne zadugo jer su 1786. i oni bili ukinuti. Crkvenu odgojnu djelatnost u Požegi nastavio je Orfanotrofij 1835. u nekadašnjoj isusovačkoj zgradi, koju je od države kupio zagrebački biskup Aleksandar Alagović a 
dokinule su ga komunističke vlasti 1946. Biskup je istaknuo da Požeška biskupija u novim okolnostima nastavlja sa spomenutom odgojno-obrazovnom tradicijom utemeljenjem Kolegija, učeničkog doma u Požegi prvenstveno za svećeničke aspirante te s dvije svoje gimnazije i tri osnovne škole. Kazao je da je odgojna dimenzija u katoličkim školama povezana s evanđeoskim sustavom vrijednosti, i izrazio nadu da će mladi, usvojivši spomenute vrijednosti u budućnosti kad preuzmu različite društvene uloge pridonijeti promjenama u hrvatskom društvu za koje se svi zauzimamo.
Potom je biskup u Biskupskom domu ugostio sjemeništarce sa Šalate te im uručio darove. Nakon razgledavanja Dijecezanskog muzeja, sjemeništarci i poglavari iz Zagreba, praćeni pitomcima i poglavarima požeškog Kolegija uputili su se zatim prema Voćinu gdje su završili svoj pohod Požeškoj biskupiji molitvom svete krunice u svetištu Gospe Voćinske.
