Virovitica je već od samih pisanih početaka svog postojanja, srednjeg vijeka, imala jasno izražen urbani karakter i u povijesnom kontekstu predstavlja naselje trećeg ranga. Status urbane sredine zaslužuje ne zahvaljujući broju građana u tom periodu, već joj “urbanost” osigurava razvijena obrana, sudstvo i pravosuđe, promet, politika, kao i administrativna, kulturna i religijska funkcija naselja koja se pronalazi u povijesnim spisima iz tog doba.
Uz franjevce, koji su podigli crkvu sv. Marije i samostan na današnjem mjestu, imala je i dominikance u svojoj sredini, koji su na području današnje Gundulićeve ulice imali svoju crkvu sv. Spasa (sv. Spasitelja) i samostan, a postoje zapisi i o drugim župama, od kojih su osam na ovom području još uvijek neistražene.
Svećeništvo, osobito franjevci, koji su na području Virovitice bili i ostali s ljudima i proživljavali dobro i zlo, odnosno, dijelili s narodom istu sudbinu, tijekom povijesti bili su zaduženi i za kasniji prosvjetiteljski, društveni, filozofski utjecaj, razvoj veleučilišta, medicine i ljekarništva na ovom području, uz samu duhovnost i pastoralni rad.
Sve to i puno više otkrivaju sesije važnog znanstveno-stručnog skupa “Virovitica 1234. – 2024.: Crkva, kultura, društvo, baština”. Skup je počeo danas (četvrtak), u Kazalištu Virovitica i održava se u povodu 790. obljetnice prvog pisanog spomena grada Virovitice. U dva dana okupit će više od 30 eminentnih predavača, znanstvenika i doktora znanosti koji će kroz svoja istraživanja ukazati na nove spoznaje o virovitičkom povijesnom i društvenom nasljeđu, osobito na ulogu Crkve u kulturno-obrazovnom razvoju grada.
Skup organizira Franjevački samostan i Župa sv. Roka u Virovitici kao idejni pokretači, u suradnji s vodećim hrvatskim znanstvenim institucijama – Fakultetom hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskim katoličkim sveučilištem te Hrvatskim institutom za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, pod pokroviteljstvom Grada Virovitice.
Predsjednik Organizacijskog odbora znanstveno-stručnog skupa doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu naglašava važnost ovog skupa koji se u Virovitici održava nakon punih 40 godina i koji donosi nove historiografske spoznaje koje su nedostajale u dosadašnjim istraživanjima. Spoznaje će poslužiti ne samo za novi virovitički zbornik već će postati temelj i novim istraživanjima vezana uz ovo područje, kaže.
KRONOLOGIJA I NASLJEĐE
-Skup smo posložili kronološki te u njemu Viroviticu pratimo od srednjega vijeka pa do novog i suvremenog doba. Pritom treba naglasiti nove, važne spoznaje koje datiraju još u srednji vijek, a to je da konačno imamo ubiciran dominikanski samostan u Virovitici, jer su do sada postojala praktički samo naklapanja o njegovoj lokaciji, a sada imamo i znanstveno istraženo mjesto te njegovu točnu lokaciju.
Vezano uz franjevce, koji su organizatori ovog važnog skupa, dokazat ćemo su franjevci ovdje bili puno prije, u odnosu na prve zapise sa konca 13. stoljeća. Isto tako nam je važna naša Kolomanova povelja, koja je Viroviticu postavila na vrlo važno mjesto u srednjovjekovnoj Slavoniji – istaknuo je doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić te dodao kako su i u poglavlju koje se odnosi na modernu povijest, uključujući i dodatna istraživanja o Domovinskom ratu, upotpunjene sve one praznine koje su Virovitici nedostajale od 1984. godine, kada je zadnji put ovakav skup održan u organizaciji tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Ponosan na istražitelje, znanstvene suorganizatore i pokrovitelje ovog važnog skupa je fra Ivica Jagodić, župnik župe sv. Roka u Virovitici i organizator i pokretač ideje o novim spoznajama vezanima uz Viroviticu, a u povodu 790. rođendana koji je grad proslavio ove godine.
-Franjevci su na ovom području bili prisutni gotovo 800 godina, sa svojim narodom, a uz ulogu duhovnog pastira, bili su ujedno i stvaratelji kulture, prosvjetitelji i čuvari baštine. Na sutrašnji dan bit će točno 340 godina kako su kontinuirano na ovom području, nakon osmanlijskih i drugih osvajanja, kada su se s narodom vratili i zajedno opet podizali nove crkve i samostane u kojima su i danas.
Za točnu definiciju naše prisutnosti i identiteta u Virovitici nedostajala su pojedina istraživanja koja će danas i sutra biti prezentirana na skupu. Sva 33 istraživača dala su nemjerljiv doprinos ovome skupu, koji će biti prezentiran u obliku novog zbornika, a koji će poslužiti ne samo za početak novih istraživanja već i najljepšu proslavu velikog jubileja za 10 godina, punih 800 godina grada Virovitice – rekao je fra Jagodić.
Postojanje ne jednog, već dva samostana svećeničkih redova koji pripadaju prosjačkim redovima, franjevaca i dominikanaca u Virovitici već u srednjem vijeku svjedoči da je riječ o urbanoj sredini, koja je brinula za svoje duhovnike i koji su ostvarivali kvalitetan suživot sa cijelom zajednicom, rekla je o svom istraživanju dr. sc. Marija Karbić, predstojnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
-Iako je Varaždin u srednjem vijeku bio značajna sredina, zanimljivo je da je Virovitica u to doba imala čak dva samostana, a Varaždin samo jedan. Samostani su bili vezani uz urbana naselja i zbog toga im je bilo važno da ta naselja budu razvijena i to iz dva razloga; kako bi s jedne strane mogli izdržavati njih, kao prosjačke redove koji nemaju druge prihode, a s druge strane da imaju dovoljno puka s kojim su mogli obavljati svoj pastoralni rad.
NOVE SPOZNAJE
Moj zaključak je da je na postojanje čak dva samostana u Virovitici u to doba utjecala između ostalog i politika i volja vladajuće dinastije i kraljeva koji su bili dosta vezani za Viroviticu i ovdje su često boravili. Znamo da je Virovitica bilo jedno od središta Hercega Kolomana pa je i to djelovalo na dolazak ovih redova ovdje, a sami svećenici bili su cijenjeni i tijekom povijesti su uz svoj primarno duhovni poziv razvijali i školstvo – istaknula je dr. sc. Karbić.
Skup koji će u dva dana iznijeti nove spoznaje o virovitičkom povijesnom identitetu i novijoj povijesti pozdravili su predstavnici svih ustanova koje sudjeluju na skupu i zahvalili na toj mogućnosti. Podržali su ga brojni predstavnici crkvene i političke vlasti, odgojno-obrazovnih i kulturnih ustanova s područja Virovitičko-podravske županije i sami građani.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić rekao je kako je siguran da će rezultati skupa pridonijeti novim spoznajama o važnosti Virovitice u hrvatskoj povijesti i kulturi, ali i obogatiti samu znanstvenu zajednicu. – Želim svima nama plodonosan rad, nadahnute rasprave, trenutke, suradnje koje će sigurno ostaviti trajan trag na polju znanosti i kulture – naglasio je.
Prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar rekao je kako skup utire put kvalitetnim uvidima i pouzdanim interpretacijama te otvara niz pitanja za akademsku raspravu te predstavlja iskorak ne samo za grad Viroviticu već i cijelu struku.
IMPRESIVAN SPEKTAR TEMA
-Zaista je impresivan spektar tema koje će biti prezentirane kroz ova dva dana, a vezane su uz crkvu, kulturu, društvo, baštinu jednoga grada koji je u proteklih 790 godina svoga pisanoga spomena štošta iznjedrio. Zato ovakav skup treba cijeniti i pozdraviti. Svi aspekti koji će se ovdje razmatrati nisu jedini zamislivi pristupi svim slojevima koje ovaj grad krije u svom identitetu, baštini i kulturi. Ali nesumnjivo da i ovaj bogati raster tema pokazuje kako suvremena istraživačka traganja u jednoj kritičkoj inspiraciji dijaloškoj paradigmi mogu puno toga izvući na površinu, što nam je i osnovni cilj – zaključio je.
Obnašatelj dužosti dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević, znanstveno-stručni skup u Virovitici vidi kao priliku za obnovu starih i stjecanje novih znanja i spoznaja.
-Ovakvi skupovi su mjesta gdje ćemo sresti neke stare prijatelje, upoznati neke nove, podsjetiti se stvari koje znamo ali i naučiti jako puno novih – istakuo je.
Mr. sc. Vesna Šerepac, Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih poželjela je sudionicima uspješne dvodnevne sesije koje će donijeti prikaz povijesti grada Virovitice kroz njezinu ulogu i značaj u društvenom i povijesnom smislu.
– Važnost i vrijednost ovog multidisciplinarnog skupa je u povezanosti znanstvenih institucija kroz njihov istraživački karakter i sve ono što će se otkriti, a vezano uz Viroviticu, Franjevački samostan i samu ulogu franjevaca u cijeloj povijesti – rekla je V. Šerepac.
Ivana Prgin, načelnica Sektora za digitalizaciju, dokumentaciju i registar Ministarstva kulture i medija u skupu šarolikih tema vidi bazu za nova istraživanja.
-Sigurna sam da ćemo nakon ova dva dana, osim predavanja, knjižice sažetaka i svih spoznaja koje će na skupu biti predstavljene imati brojne nove inicijative i nove suradnje ustanova koje su se ovdje okupile – potaknula je I. Prgin sudionike i organizatore.
Franjevci, kao pokretači skupa, ostavili su nemjerljiv trag u virovitičkoj povijesti, a kroz što se sve ta prisutnost očitovala, više je rekao fra Milan Krišto, provincijal Franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda, podsjetivši na njihovu važnu i višestruku društvenu ulogu u 18. stoljeću, kada u samostanu u Virovitici povremeno djeluju učilišta filozofije i moralnog bogoštovlja.
DUHOVNOST, PROSVJETITELJSTVO, SUŽIVOT
-U to vrijeme dolazi do početka ljekarništva i apotekarstva povezanog s franjevcima, kao i otvaranje prve javne apoteke koja djeluje u Virovitici od 784. godine. O liturgijskom dijelu najbolje govori sve izloženo u samostanskom muzeju. Možemo reći kako su se u okruženju takvog, plodnog samostanskog djelovanja, događale važne stvari za stanovnike ovoga grada, a ovim znanstveno- stručnim skupom želimo sačuvati spomen na to vrijeme kako bismo danas više vrednovali našu povijesnu baštinu, a koja sadrži kršćanske korijene u našem hrvatskom narodu – rekao je fra Krišto.
Čestitke skupu uputio je i požeški biskup msgr. Ivo Martinović putem prečasnog Roberta Kupčaka, naglasivši važnost svih tema koje će biti izložene putem sedam sesija u dva dana, a koje predstavljaju blago u kulturnom, povijesnom i crkvenom, odnosno pastoralnom području ne samo za franjevačku zajednicu, već i cijelo društvo.
Otkrivanje virovitičkog identiteta u svjetlu novih spoznaja pozdravio je i gradonačelnik Ivica Kirin, u ime pokrovitelja, Grada Virovitice.
-Ponosan sam na skup koji okuplja vodeće hrvatske znanstvene ustanove i istraživače, a koji ruku pod ruku sa svećenicima zajedno otkrivaju značaj Virovitice u njenom povijesnom, kulturnom i duhovnom nasljeđu i predstavlja još jedan pokretački mehanizam za nova istraživanja i definiciju virovitičkog identiteta. Drago mi je zbog svih Virovitičana koji danas kao znanstvenici predstavljaju na skupu svoja istraživanja i postavljaju temelje za novu definiciju virovitičkog identiteta.
Spoznaje sa ovog skupa poslužit će kao baza novim istraživačima i dati odgovore na sva ona zasad nejasna područja virovitičke povijesti i zato slobodno skup mogu nazvati jednim od najvažnijih događaja u posljednjih nekoliko desetljeća u Virovitici. Kao Grad uvijek ćemo dati podršku svima koji pokazuju interes za Viroviticu, njenu povijest, kulturu, duhovnost, baštinu i sve ono na čemu je gradila i gradi svoj identitet, a koji je daleko više od infrastrukture, arhitekture i investicija, identitet koji je prvenstveno vezan uz ljude i njihovu baštinu o kojoj danas govorimo – zaključio je I. Kirin.
