U Interpretacijskom centru Terra Panonica u Pleternici, u subotu 23. kolovoza, održan je znanstveni kolokvij pod nazivom „70 godina devetnice Gospi od Suza i 20 godina Svetišta Gospe od Suza“. Kolokvij je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, u suradnji s Požeško-slavonskom županijom, Gradom Pleternicom i Župom sv. Nikole biskupa u Pleternici.
Program je započeo pozdravnim govorima Snježane Jakobović, upraviteljice požeškog Zavoda HAZU-a, zatim župnika i rektora Svetišta Gospe od Suza u Pleternici Dragana Hrgića, gradonačelnice Pleternice Marije Šarić, županice Požeško-slavonske županije Antonije Jozić, a sudionicima se na kraju obratio i požeški biskup Ivo Martinović. Istaknuo je kako je cilj kolokvija produbiti razumijevanje onoga što živi u Pleternici na „Gospinu brdu“ posljednjih 70 godina i 20 godina u okviru biskupijskog Svetišta Gospe od Suza. Podsjetio je kako su Marijine suze iz Siracuse, zahvaljujući vjerničkoj viziji tadašnjeg župnika Ljudevita Petraka, 1955. godine dovele do utemeljenja devetnice na ruševinama razorene crkve, čime je narod u teškim vremenima ojačan u vjeri i pobožnosti prema Mariji. „Taj je prostor postao mjestom molitve i hodočašća na kojem vjernici i danas nalaze duhovno i tjelesno zdravlje po zagovoru Gospe od Suza“, poručio je biskup, zahvalivši organizatorima i predavačima na doprinosu te izrazivši vjeru da će kolokvij ostaviti trajan pisani trag kao vrijedan vodič budućim naraštajima.
U radnom dijelu kolokvija održana su predavanja koja su obuhvatila povijesni, duhovni i pastoralni značaj pleterničkog svetišta. Povjesničar Mario Katić je u svom izlaganju pod nazivom „Sakralna baština pleterničkog kraja – povijesni pregled“ predstavio bogatu povijest sakralnih objekata na području Pleternice. Istaknuo je da materijalni ostaci, pisani izvori i usmena svjedočanstva potvrđuju živu kršćansku vjeru stanovništva. Posebno je izdvojio župnu crkvu sv. Nikole biskupa, koja je unatoč razaranjima, poput onog u Drugom svjetskom ratu, uvijek iznova obnavljana. Spomenuo je i rijetke primjere srednjovjekovnih crkava, poput crkve sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu i sv. Martina u Lovčiću koje sadrže tragove glagoljaštva u slavonskom međurječju.
U drugom predavanju na temu „Pleternička Suzna dolina u požeškoj Zlatnoj dolini“ kanonik Josip Krpeljević govorio je o počecima štovanja Gospe od Suza u Pleternici. „Pobožnost je započela 1955. godine, inspirirana čudesnim plačem Gospina kipa u Sirakuzi, a inicijativu je pokrenuo tadašnji župnik mons. Ljudevit Petrak. Iz skromnih početaka, devetnica je postajala sve popularnija, privlačeći hodočasnike iz cijele regije. Nakon utemeljenja Požeške biskupije 1997. godine štovanje Gospe od Suza u Pleternici zadobilo je novi zamah zalaganjem prvog požeškog biskupa msgr. dr. Antuna Škvorčevića i pleterničkog župnika preč. Antuna Ćorkovića. Prigodom pedesete obljetnice štovanja Gospe od Suza u Pleternici biskup Antun je 2005. godine Pleternicu proglasio Svetištem Gospe od Suza“, podsjetio je Krpeljević te naglasio kako je ova pobožnost pomogla vjernicima razumjeti otajstva ljudske patnje i nade.
Potom je rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu Antun Sente progovorio o svetištu sv. Josipa kao „petoj karlovačkoj rijeci“ usporedivši ga s pleterničkim. Predstavio je utjecaj Nacionalnog svetišta svetog Josipa na duhovni život Karlovca, nazivajući mnoštva hodočasnika „novom karlovačkom rijekom“.
Uslijedilo je izlaganje profesorice hrvatskog jezika pri Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Katarine Aladrović Slovaček na temu „U svetištu Gospe od Suza u Pleternici – uloga i važnost njezinih čuvara“ u kojem je istaknula važnost svećenika i časnih sestara u razvoju svetišta. Podsjetila je kako je prvi čuvar svetišta bio župnik Ljudevit Petrak, čije je djelovanje bilo ključno za početak devetnice. Nastavio ga je Antun Ćorković, pod čijim je vodstvom Pleternica proglašena svetištem 2005. godine. Naglasila je i nezamjenjivu ulogu časnih sestara Kćeri Božje ljubavi koje su, radeći s djecom i mladima, prenosile i očuvale pobožnost.
O vrijednosti i važnosti pučke pobožnosti Gospi od Suza u kontekstu nove evangelizacije progovorio je Stanislav Šota, profesor pastoralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Analizirajući ulogu pučke pobožnosti u očuvanju vjere, pojasnio je kako je pobožnost, posebno ona marijanska, često ispunjavala praznine koje se javljaju u redovitom pastoralnom radu, održavajući tako živu vezu s Bogom.
Naposljetku je ravnatelj Državnog arhiva u Požegi Zdeslav Španiček održao izlaganje na temu „Svetište u srcu naroda: arhivski izvori o štovanju Gospe od Suza u Pleternici“ u kojem je predstavio dokumentirani povijesni kontinuitet pobožnosti. Rekonstruirao je ključne trenutke od 1955. godine do danas, koristeći se arhivskim izvorima, novinskim člancima i fotografijama. Istaknuo je da je devetnica, u teškim društveno-političkim okolnostima 20. stoljeća, postala prostor duhovne otpornosti i očuvanja identiteta hrvatskog naroda. Zaključio je kako arhivsko gradivo ima presudnu ulogu u razumijevanju kontinuiteta i snage marijanske pobožnosti u Pleternici te je ustvrdio da je Svetište Gospe od Suza osim vjerskog, trajno kulturno-povijesno i identitetsko uporište zajednice.
Nakon kraće stanke, održana je panel rasprava u kojoj su sudjelovali znanstvenici, svećenici, redovnice i vjernici laici, među kojima i rektor Svetišta Dragan Hrgić. Panel, kojim je moderirala Katarina Aladrović Slovaček, otvorio je prostor za razmjenu iskustava i promišljanja o duhovnoj, kulturnoj i identitetskoj važnosti svetišta u Pleternici, ali i o njegovom mjestu u širem kontekstu katoličkih svetišta u Hrvatskoj i regiji.
