Sekcija za međureligijski dijalog Komisije Vijeća biskupskih konferencija za evangelizaciju i kulturu organizirala je susret predstavnika pojedinih europskih biskupskih konferencija zaduženih za spomenuti dijalog na temu „Nostra aetate 60 godina poslije: Perspektive dijaloga između katolika i muslimana“. Susret je održan u Augsburgu u Njemačkoj u Kući sv. Ulricha, Konferencijskom centru Augsburške biskupije. Hrvatsku biskupsku konferenciju zastupao je požeški biskup emeritus Antun Škvorčević.
Susret je otvorio domaći biskup Bertram Maier, predsjednik potkomisije Njemačke biskupske konferencije za međureligijski dijalog, koji je istaknuo važnost 60. obljetnice Deklaracije II. vatikanskog sabora o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama „Nostra aetate“ i znakovitost da se ovaj susret odvija u Augsburgu, „gradu mira“, u kojem je oblikovana i čuvena luteranska ispovijest vjere „Confessio Augustana“.
Potom je irski biskup Brendan Leahy, čelnik Sekcije za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća europskih biskupskih konferencija, progovorio o povodu i svrsi ovog susreta, spomenuvši kako je Deklaracija „Nostra aetate“ dragocjen orijentir i za današnja nastojanja Katoličke Crkve oko dijaloga s muslimanima.
O navedenom malom a veoma značajnom dokumentu održao je zatim izlaganje pod naslovom „Nostra aetate 60 godina poslije“ posebni uzvanik susreta u Augsburgu kardinal Michael Louis Fitzgerald, predsjednik emeritus Papinskog vijeća za međureligijski dijalog. Predstavio je svoju uključenost u nastanak navedenog dokumenta, upoznavši sudionike sa zanimljivim pojedinostima dokumenta i približivši njegovo sadržajno značenje, napose vrednovanje pojedinih religija, istaknuvši razloge zbog kojih dokument ne spominje ni proroka Muhameda ni Kur’an časni.
U svom govoru osvrnuo se i na sadašnje stanje katoličkog dijaloga s muslimanima i poteškoće koje ga prate, naglasivši ulogu koju ima „Deklaracija o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život“, koju su u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i Ahmad Al-Tayyib, veliki imam kairskog Al-Azhara. Kardinalovo izlaganje bilo je poticaj za plodnu plenarnu raspravu prvoga dana Susreta, s nemalim značenjem za rad drugoga dana.
Drugoga dana Susreta svojim je izlaganjem o novom dokumentu Njemačke biskupske konferencije „Odnos između kršćana i muslimana u Njemačkoj“ nastupio Tobias Specker, profesor filozofije i teologije na Sankt GeorgenU u Frankfurtu, pod naslovom „Katolička teologija s obzirom na Islam“. Strukturu spomenutog dokumenta predstavio je Alexander Kalbarczyk, direktor Potkomisije za međureligijski dijalog Njemačke biskupske konferencije.
Zanimljiv prikaz vlastitih znanstvenih nastojanja na Katedri islamskog naučavanja Centra islamske teologije na Sveučilištu u Tübingenu i kao honorarna profesorica na Sveučilištu St. Andrews podastrla je sudionicima Susreta Lejla Demiri, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.
Veliku pozornost sudionika pobudila je tema „međureligijski dijalog i mladi“, koju su na zanimljiv interaktivan način, uključivši sve sudionike, prikazali članovi Fundacije Eugen Biser, pripadnici Katoličke Crkve, Islama i Židovstva. Njihov iskaz upotpunio je brat Luc iz Tezéa, prikazavši rad svoje zajednice s islamskim vjernicima.
Rasprava u plenumu i ovog je dana iznijela mnoga uspješna nastojanja, pitanja i probleme, perspektive i dijaloške projekte. Velik doprinos dali su prikazi pojedinih predstavnika europskih biskupskih konferencija o stanju dijaloga u njihovim sredinama.
Među njima je nastupio i biskup Škvorčević, koji je progovorio o katoličko-muslimanskim odnosima u Hrvatskoj, davši osnovne informacije o Islamskoj zajednici, njezinoj integriranosti u hrvatsko društvo dulje od stotinu godina, te o ugovoru koji je ova zajednica sklopila s Republikom Hrvatskom po uzoru na ugovore između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Spomenuo je razine suradnje između HBK i Islamske zajednice te pozitivno iskustvo koje se u Europi smatra primjerom.
Posebno je istaknuo Međunarodnu konferenciju „Ljudsko bratstvo – temelj mira i sigurnosti u svijetu“, održanu 4. i 5. veljače 2020. na prvu obljetnicu potpisivanja „Deklaracije o ljudskom bratstvu“. Konferenciju su organizirali Liga muslimanskog svijeta i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj u suradnji s HBK, pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Uz brojne inozemne uzvanike, sudjelovali su i najviši državni dužnosnici te crkveni predstavnici.
O odnosu muslimana i katolika u Bosni i Hercegovini sudionike Susreta izvijestio je Franjo Topić u ime tamošnje Biskupske konferencije. Duhovnu snagu Susretu davala su svakodnevna euharistijska slavlja s molitvom časoslova u znamenitim augsburškim crkvama: St. Moritz, St. Peter am Perlach i u slavnoj bazilici sv. Ulricha i Afre. Spomenutu misu u sv. Petru predvodio je biskup Maier, s naglaskom na Mariji razrješiteljici čvorova.
Za sudionike Susreta gradonačelnica Augsburga Ewa Weber priredila je primanje, na kojem je održala pozdravni govor, a nastupili su i biskupi Meier i Leahy te predstavnici ekumenskog dijaloškog života Augsburga uz kulturni program.
Susret je završio zaključkom da će se sljedeće godine u travnju održati on-line konferencija, a za dvije godine ponovno susret svih predstavnika europskih BK zaduženih za međureligijski dijalog. Raspravljene su i moguće teme budućih susreta.
Po završetku programa u Kući sv. Ulricha, biskup Škvorčević i prof. Topić posjetili su Hrvatsku katoličku misiju u Augsburgu te se u razgovoru sa svećenicima Hercegovačke franjevačke provincije — fra Ivanom Čilićem, fra Tomislavom Puljićem i fra Dariom Galićem — upoznali s djelovanjem misije u brojnoj hrvatskoj zajednici, koju je pohvalio i biskup Meier.
