U požeškoj Katedrali sv. Terezije Avilske u subotu 3. listopada 2026. godine održan je, u sklopu Orguljaških večeri, solistički koncert hrvatskog orguljaša Alena Kopunovića-Legetina. Na programu su bila djela Johanna Sebastiana Bacha, Tomasa Albinonija, Georga Friedricha Händela, Jehana Alaina i Léona Boëllmanna.
Koncert je započeo Toccatom i fugom u d-molu, BWV 565 Johanna Sebastiana Bacha, jednim od najpoznatijih djela orguljaške literature. Skladba je oblikovana u dva povezana dijela: slobodnije koncipiranoj toccati, obilježenoj naglašenom figuracijom i kontrastima, te fugi u kojoj se tematski materijal razvija postupcima karakterističnima za polifoni slog.
Uslijedio je Adagio u g-molu, djelo koje se tradicionalno povezuje s Tomasom Albinonijem, a u današnjem je obliku nastalo u obradi talijanskog muzikologa i skladatelja Rema Giazotta. Skladba je zasnovana na postupnom razvijanju melodijske linije nad ponavljajućom harmonijskom osnovom, pri čemu orguljska obrada omogućuje jasno oblikovanje dinamičkih i registracijskih slojeva.
Na programu se potom našla Passacaille u g-molu, HWV 432 Georga Friedricha Händela. Riječ je o stavku temeljenom na varijacijskom načelu, u kojem se nad ponavljajućom harmonijskom osnovom izmjenjuju različiti ritamski, melodijski i teksturalni obrasci. Takva građa omogućuje postupno razvijanje glazbenog materijala uz zadržavanje jasno prepoznatljive strukturne osnove.
Ponovno je slijedio Johann Sebastian Bach, najprije s Airom u D-duru iz Orkestralne suite br. 3, BWV 1068, skladbom izrazito melodijskog karaktera, često izvođenom u različitim instrumentalnim obradama. Nakon nje izvedena je Fantazija i fuga u c-molu, BWV 537, djelo u kojem se slobodnije oblikovana fantazija povezuje s čvršće organiziranom fugom. Kontrast između dvaju stavaka temelji se na odnosu izražajne harmonijske razrade i stroge polifone konstrukcije.
Glazba 20. stoljeća bila je zastupljena skladbom Litanies francuskog skladatelja Jehana Alaina. Djelo je nastalo 1937. godine i temelji se na kratkim motivima koji se učestalo ponavljaju, preoblikuju i postupno povezuju u sve gušću ritamsku i harmonijsku strukturu. Karakteristična je njegova motorika, izmjena različitih registarskih planova te izrazito zahtjevna izvođačka faktura.
Koncert je zaključen Gotičkom suitom, op. 25 Léona Boëllmanna, jednim od reprezentativnih djela francuskoga romantičkog orguljaškog repertoara. Suita obuhvaća četiri stavka: Introduction – Choral, Menuet gothique, Prière à Notre-Dame i Toccata. U njima se izmjenjuju koralno oblikovanje, plesna stilizacija, meditativni karakter sporog stavka te završna toccata građena na kontinuiranoj figuraciji i snažno profiliranom ritamskom pokretu.
Alen Kopunović-Legetin rođen je 1974. godine. Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u Subotici, a studij orgulja završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Usavršavao se na Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu te na Papinskom institutu za crkvenu glazbu u Rimu. Tijekom svojega djelovanja bio je orguljaš i zborovođa u Požegi, Zagrebu i drugim sredinama, a djeluje kao koncertni orguljaš, zborovođa i skladatelj, osobito na području liturgijske glazbe.
Kao solist i komorni glazbenik nastupao je u Hrvatskoj i inozemstvu, među ostalim u Madridu, Rimu, Münchenu, Beču, Budimpešti i Walesu te surađivao s različitim orkestrima i ansamblima. Umjetnički je ravnatelj ansambla Capella Lignum, član trija Fiat Lux i orguljaškog dua Voluntas. Snimio je više nosača zvuka, među kojima su Portret kraljice, Hrvatski glazbeni barok i Cantantibus Organis, a autorski opus obuhvaća mise, motete, psalme i skladbe za solo glas. Dobitnik je Antušove nagrade, Godišnje nagrade Grada Požege te priznanja Cantores Sancti Marci.
