U pripravi za novu školsku odnosno nastavnu 2019./20. godinu Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi je 5. rujna 2019. održan stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Požeške biskupije. „Škola za život – Katolički vjeronauk“ bila je tema prvog dijela stručnog skupa u organizaciji Ministarstava znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje dok je u poslijepodnevnim satima uslijedio drugi dio stručnoga skupa u organizaciji Katehetskog ureda Požeške biskupije pod nazivom „Kultura vrednovanja i suvremeni pristupi nastavi vjeronauka“. Nakon molitvenog uvoda, riječima pozdrava prisutnima se obratio predstojnik biskupijskog Katehetskog ureda Robert Kupčak.
Uslijedilo je potom prvo izlaganje pod nazivom „Pitanja i odgovori o kurikularnoj reformi“ temeljeno na mnogim općim, praktičnim i polemičnim pitanjima koja su postavljana od strane (vjero)učitelja tijekom edukacija uživo i u virtualnim učionicama u prošloj školskoj godini u okviru provedbe kurikularne reforme, a koje je iznijela viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Ankica Mlinarić.
Upute za godišnje planiranje pred vjeroučitelje je stavila vjeroučiteljica savjetnica u zvanju Tihana Petković u izlaganju pod nazivom „Kurikulumsko planiranje“. Svoje izlaganje iznijela je u formi kviza odnosno kroz osam pitanja koja je iznosila pojedinačno, tražeći od vjeroučitelja suradnju, detaljno pojašnjavajući svako od njih. 
Tako je, među ostalim, bilo riječi o zastupljenosti ishoda u planiranju, stvarnoj različitosti dosadašnjeg Nastavnog plana i programa i Godišnjeg izvedbenog kurikuluma (GIK), vrednovanju, razradi aktivnosti, promjenjivosti GIK-a tijekom godine. Vjeroučitelje je također uputila na mogućnost dobivanja dodatnih informacija koje se nalaze u metodičkom priručniku, virtualnim učionicama i web stranicama „Škole za život“. Sastavnice planiranja i tematsko planiranje potom je predstavila vjeroučiteljica savjetnica u zvanju Ana Volf.
Nakon kratkog odmora uslijedilo je treće izlaganje na temu „Istraživačko učenje“ čije je glavne naglaske iznijela vjeroučiteljica Volf. O najčešćim pitanjima koje postavljaju svojim učenicima prisutni vjeroučitelji razgovarali su u paru ili manjim skupinama. Povratne informacije izrekli su koristeći digitalni alat – aplikaciju Mentimeter kako bi odgovori bili vidljivi svima.
Nastavili su promišljanje o različitim vrstama pitanja koja postavljaju i o njihovoj zastupljenosti u nastavi katoličkog vjeronauka, a ta pitanja bila su podijeljena u sedam grupa: ključna, istraživačka, pitanja više i niže razine, konvergentna i divergentna, zatvorena i otvorena, refleksivna te nefunkcionalna pitanja. Koliko je važno nakon postavljenog pitanja čekati na odgovor te koliko pozitivnih učinaka i na učenika i na učitelja ostavlja vrijeme čekanja na odgovor, prisutnima je na koncu osvijestila vjeroučiteljica Petković.
Nakon stanke i okrjepe, uslijedio je drugi dio stručnog skupa u okviru kojega su uslijedila predavanja profesora s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku izv. prof. dr. sc. Gorana Livazovića i dr. sc. Senke Gazibara. Prvo predavanje na temu „Vjera – znanje – iskustvo: Iskustvom do znanja i vrednovanja nemjerljivog. Kako iskusiti neizrecivo?“ održao je profesor Livazović. 
U predavanju je iznio istinu suvremenog društva, progovorio o današnjem odgoju, obrazovnim standardima, funkcijama škole, vrstama znanja, o utjecaju vjere i religioznosti na ponašanje pojedinca, kvalitetnim bliskim odnosima,… ustvrdivši kako obrazovni sustavi, škole, nastava i učenje sadrže mnoštvo skrivenih znanja, vještina i aktivnosti koje se nikada neće moći standardizirano izmjeriti i izraziti. Svoje predavanje zaključio koristeći istraživanja koja govore kako se poticanjem klasičnih vrlina u odgoju vjeroučenika promiče sklonost prema osobnim vrijednostima, odgovornosti, stabilnim međuljudskim odnosima te sreći i zadovoljstvu.
Sljedeće, ujedno i posljednje predavanje stručnog skupa održala je profesorica Gazibara na temu „Aktivno učenje između teorije i prakse suvremene nastave“. Koristeći se istraživanjima svojega doktorskoga rada naglasila je kako aktivno učenje – definirano kao aktivnost učenika koja ih potiče na razmišljanje o onome što rade i što im je zadano – nije nikakva novina današnjeg doba i poučavanja nego je prisutno još od početka 20. stoljeća. Zajedno s vjeroučiteljima predavačica je promišljala o odrednicama aktivnog učenja kao što su suštinsko i iskustveno učenje, poticajno okruženje, uloga nastavnika u aktivnom poučavanju i drugima.
Uslijedila je potom kratka tematska rasprava, nakon čega je predstojnik Katehetskog ureda zahvalio predavačima, a prisutnim vjeroučiteljima zaželio obilje Božjeg blagoslova i požrtvovnosti u vršenju vjeroučiteljske službe u predstojećoj nastavnoj godine te molitvom zaključio stručni skup.
