U sjedištu Požeške biskupije, gradu Požegi, 21. rujna 2019. godine okupili su se na Biskupijskom danu pojedini nositelji službi u toj mjesnoj Crkvi – svećenici i đakoni, redovnici i redovnice, bogoslovi, vjeroučitelji i odgajateljice u vjeri, članovi župnih ekonomskih i pastoralnih vijeća, crkvenih udruga i pokreta, molitvenih zajednica, lektori i izvanredni djelitelji svete pričesti te djelatnici katoličkih škola Požeške biskupije.
Program biskupijskog dana započeo je molitvom Trećeg časa svih sudionika u požeškoj Katedrali, gdje im je uvodnu riječ uputio požeški biskup Antun Škvorčević. Među ostalim je kazao: „Čestitam vam 22. obljetnicu uspostave Požeške biskupije i svima zahvaljujem za 
evanđeosku zauzetost, vjernost i suradnju u pastoralu na mjestima vašeg poslanja. Svi vi koji imate određene službe u našoj mjesnoj Crkvi okupili ste se u Požegi na čelu s dijecezanskim biskupom i svećenicima kako biste očitovali zajedništvo što ga u nama ostvaruje Duh Sveti, obnovili se u svijesti krsnog poslanja, promislili na zborovanjima o konkretnim zadaćama koje su vam povjerene te u svojim župama i na drugim mjestima svoga djelovanja novom snagom živjeli i svjedočili Isusovo evanđelje. Ovaj Biskupijski dan ima posebnu snagu jer se odvija na blagdan sv. Mateja, Apostola i Evanđelista te prigodom đakonskog ređenja bogoslova Mateja Silukovića.“Biskup je potom 
istaknuo: „Poznato vam je da je papa Franjo o 100. obljetnici Apostolskog pisma Maximum Illud pape Benedikta XV. – kojim je dao novi poticaj za misijsko djelovanje Crkve – proglasio ovogodišnji listopad Izvanrednim misionarskim mjesecom pod geslom ‘Kršteni i poslani’. Polazeći od učenja II. vatikanskog sabora da je Crkva ‘po svojoj naravi misionarska’ (AG 2), vjernici su pozvani prožimati misionarskim duhom sav život i pastoral, imati na srcu naviještanje evanđelja i preobražavati župne zajednice u misionarsku i evangelizacijsku stvarnost te njegovati ljubav za misije Ad gentes, koja je svojevrsna strast za Isusa i njegovu Crkvu.“ Potom je dodao: „Ovim Biskupijskim danom 
otvaram za našu Biskupiju Izvanredni misionarski mjesec! Želimo poraditi na svom pastoralnom obraćenju, koje se po papi Franji sastoji u tome da djelujemo iz uvjerenja kako je Crkva poslana služiti čovjeku, navješćujući mu spasenje. Pastoralno obraćenje je prvenstveno u tome da ne čekamo ljude da dođu k nama i prigovaramo kako ih nema, nego da se otvorimo prema njima, idemo im ususret ondje gdje žive, krenemo na rub društva i svjedočimo Isusa Krista.“ Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj biskup je rekao: „Nalazimo se u ozračju uglavnom negativističkog pristupa društvu, 
kritizerskog odnosa prema svima i svakome i tako gubimo priliku za napredak i evanđeoski rast. Kršćanin pristupa društvenoj stvarnosti tako da budnošću vjere nastoji u njoj prepoznavati znakove vremena, kako nas potiče II. vatikanski sabor, te uči iz onoga što se događa u suvremenom svijetu, prepoznaje ono što je današnjem čovjeku važno. Od svijeta i iz društvenih događanja treba učiti zbog toga što u njima djeluje Duh Sveti, i jer naše obraćenje ovisi o poučljivosti prema njemu. To znači da nam nije prva zadaća nešto svijetu govoriti, nego slušati. Suvremenom čovjeku potrebni su kršćani koji će ga nastojati razumjeti da bi u njega mogli unositi kvasac evanđeoske 
slobode.“ Te potom naglasio: „Osobito je važno da takvo raspoloženje stvaramo među vjernicima u svim našim župama, te da shvatimo kako u našem pastoralnom djelovanju nije prvenstveno pitanje struktura i novca, nego veličina i spremnost ljudi da budu aktivni evangelizatori, pri čemu članovi župnog pastoralnog vijeća s njihova tri radna odbora imaju odlučujuću ulogu. Očekivanje da netko drugi za nas nešto napravi, nije evanđeoski. Misionarsko poslanje koje je svaki od nas primio u krštenju traži da svi u župi učinimo ono što možemo. Želio bih pripomenuti da 
‘misionarsko, nije prvenstveno zemljopisni pojam, daleke zemlje gdje je potrebno navijestiti evanđelje, nego egzistencijalno, moje poslanje onima čiji je brak razoren, mladima u potrazi za smislom, osamljenima, bolesnima, starima. Za sve to potrebna je fantazija u traženju novih načina i putova djelovanja. Duh Sveti je fantazija novoga. Dopustimo mu da nas on danas vodi u našim promišljanjima te nam dadne hrabrost u odlukama i snagu u provođenju onoga što smo zaključili.“ Izražavajući radost zbog dolaska svih navedenih u Požegu, biskup je na koncu zaželio Božji blagoslov onim nastojanjima koje će zajednički molitvom i radom ostvarivati na Biskupijskom danu. Potom su u skladu s programom Biskupijskog dana uslijedila su zborovanja pojedinih skupina. U Dvorani sv. 
Terezije Avilske okupili su se svećenici, redovnici i đakoni, sestre redovnice, bogoslovi, vjeroučitelji, odgojiteljice u vjeri te djelatnici katoličkih škola Požeške biskupije. U franjevačkoj crkvi Duha Svetoga svoj su susret imali članovi župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, lektori i izvanredni djelitelji svete pričesti dok su se članovi pojedinih povjerenstava, katoličkih udruga i pokreta sastali u crkvi sv. Lovre. U prvom dijelu programa sudionici susreta u Dvorani sv. Terezije promišljali su o „Crkvi u izlasku“ i pastoralu „na rubu“ po papi Franji te suradnji zaređenih službenika s vjernicima laicima u njegovu ostvarivanju kroz nagovor p. Stjepana Fridla. On je najprije prikazao nauk o Crkvi otvorenih vrata od pape Ivana XXIII. do pape Franje, naglasivši kako 
je Drugi vatikanski sabor udario temelje novom pogledu na Crkvu i njezino poslanje, a što je onda papa Ivan Pavao II. uobličio u program nove evangelizacije. U drugom pak dijelu svojega izlaganja govorio je o Crkvi otvorenih vrata u pontifikatu pape Franje, koju je slikovito nazvao »poljskom bolnicom«, a pastire Crkve pozvao da budu motivirani Isusovu radosnu vijest spasenja donositi ljudima svoga vremena, osobito onima na „rubu društva“. U trećem dijelu o. Fridl je progovorio o ulozi vjernika laika u novoj evangelizaciji, istaknuvši tri glagola koje papa Franjo drži ključnima za učinkovitost u misionarskom apostolatu laika: ostati s Kristom, ići drugima naviještati Božju riječ, i uvijek biti radosni u Gospodinu. U zaključnom dijelu nagovora predavač je iznio pastoralne 
smjernice kako nauk o Crkvi otvorenih vrata konkretno provoditi u djelo. Pastoralni i ekonomski vijećnici te lektori i izvanredni djelitelji svete pričesti predvođeni biskupijskim ekonomom Robertom Mokrim, voditeljem Pastoralnog centra Robertom Kupčakom te vjeroučiteljima Zdravkom Ticlom i Miroslavom Peroutkom u crkvi Duha Svetoga podsjetili su se na ulogu koju imaju u pojedinoj župi naše Biskupije u skladu s Pravilnikom župnog pastoralnog vijeća i Pravilnikom o upravljanju župnim vremenitim dobrima te drugim crkvenim dokumentima, ističući tako važnost njihova djelovanja u skladu s crkvenim odredbama. Sudionici susreta u crkvi sv. Lovre 
potaknuti crkvenim dokumentima i riječju Učiteljstva koje su im izložili Ivica Bošnjak, duhovnik u požeškim katoličkim školama i Želimir Žuljević, predstojnik biskupijskog Ureda crkvena i pravna pitanja, promišljali su o njihovu mjestu u poslanju (mjesne) Crkve.
Drugi dio programa bio je usmjeren prema promišljanju o zajedničkim pastoralnim programima tijekom 2019./2020. s obzirom na poticaje pape Franje vezane uz Izvanredni misionarski mjesec listopad koje je u Dvorani sv. Terezije predstavio biskup Antun, a programe iz područja pastorala mladih i duhovnih zvanja povjerenici Krunoslav Siroglavić i Marijan Pavelić. Djelatnicima biskupijski katoličkih škola u prostorima Odgojno-obrazovnog centra predstojnik Ureda za katoličke škole Ivica Žuljević zajedno s njihovim ravnateljima progovorio je o određenim programima u započetoj školskoj godini. U crkvi sv. Lovre u drugom dijelu programa nastupili su članica Povjerenstva za pastoral mladih Patricija Brdar, tajnik biskupijskog Caritasa Ivica Rajkovača te voditelj Pastoralnog centra Robert Kupčak ističući konkretne programe požeške mjesne Crkve u okviru Odbora župnog pastoralnog vijeća prikazujući načine na koji bi pojedini 
nositelji službi u njima trebali sudjelovati i promicati ih u svojim župama. Na spomenutim su zborovanjima istaknuti naglasci i dane smjernice za pastoralno djelovanje u ovoj školskoj godini. Posebno su istaknuta tri područja, u okviru djelovanja Župnog pastoralnog vijeća, gdje se žele promaknuti određeni programi:
Odbor za liturgijski i molitveni život
Svjesni kako je svećeničko i redovničko zvanje Božji dar koji je dan, ne samo nekoj konkretnoj osobi koja je pozvana, nego cijeloj Crkvi koja je pozvana čuvati taj dar, poštivati ga i ljubiti u našoj mjesnoj Crkvi želimo na osobit način iskazivati brigu za nova i postojeća duhovna zvanja polazeći od činjenice kako je molitva temelj cjelokupnog pastorala zvanja. 
To je na osobit način očitovano kada je dijecezanski biskup 2004. godine podsjećajući na Isusov nalog „Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju“ (Lk 10,2) i brojne poticaje sv. pape Ivana Pavla II. koji su upućivali na važnost duhovnih zvanja za ostvarivanje poslanja opće i mjesne Crkve, u okviru biskupijske Godine duhovnih zvanja ustanovio Djelo za duhovna zvanja.
Svrha Djela je u župama Biskupije promicati organiziranu skupinu vjernika koji će svaki dan moliti i prikazivati svoje žrtve, trpljenja, bolest, starost i druge poteškoće za duhovna zvanja, svake prve subote u mjesecu sudjelovati na svetoj misi i klanjanju za duhovna zvanja, postiti ako okolnosti dopuštaju te u skladu sa svojim mogućnostima materijalno doprinositi za sjemeništarce i bogoslove.
Osluškujući potrebe sadašnjeg trenutka požeške mjesne Crkve, a u skladu sa zaključcima Prezbiterskog vijeća, zahvalni svima onima koji su već dulji niz godina organizirani molitelji za duhovna zvanja, želimo se obvezati promaknuti Djelo za duhovna zvanja u svim župama Požeške biskupije uz pomoć Odbora za liturgijski i molitveni život Župnog pastoralnog vijeća. Svaka župa će između voditelja i članova Odbora ili nekih drugih vjernika izabrati
voditelja Djela za duhovna zvanja. On ima zadaću u suradnji sa župnikom promicati u župnoj zajednici molitvu za duhovna zvanja, okupljati molitelje, evidentirati popis novih članova ili obnoviti popis postojećih članova i dostaviti ga biskupijskom Pastoralnom centru te voditi i organizirati molitvene susrete članova Djela, napose prvim subotama u mjesecu.
Jednako tako želimo i nadalje još većim žarom, od svećenika preko vjeroučitelja u školi pa sve do pojedinog vjernika laika, svjedočanstvom života davati primjer i biti poticaj mladima da krenu putem svećeništva i redovništva, pomagati im da otkriju u sebi Božji zov, ohrabrivati ih i pomagati im na tom putu.
Odbor za naviještanje Božje riječi
U suodgovornosti traženja novih mogućnosti evangelizacije sa željom unaprjeđenja župne kateheze po Odboru Župnog pastoralnog vijeća za naviještanje želimo promaknuti 
katehezu djece i mladih, napose kandidata za Prvu Pričest i svetu Potvrdu, s naglaskom njihova uvođenja u život po vjeri. To se ostvaruje, ne samo i prvenstveno učenjem vjerskih istina u pripravi za navedene sakramente, nego uključivanjem djece i mladih u redovite župne aktivnosti kojima su nositelji pastoralni vijećnici pojedine župe okupljeni u tri odbora na čelu sa župnikom. Nadasve je djeci i mladima potrebno omogućiti da pronađu svoje mjesto u župnoj zajednici kroz ministriranje, pjevanje u zboru djece ili mladih, uređivanje crkvenog prostora za pojedina liturgijska vremena, karitativne radionice i zajedničke pohode bolesnima i nemoćnima uz članove župne karitativne skupine (Odbora za karitativnu djelatnost) i druge aktivnosti. Svojevrstan je to nastavak ovogodišnjih korizmenih programa neposredne priprave kandidata za Prvu svetu Pričest i Potvrdu.
Od velike pomoći u procesu uključivanja mladih u župnu zajednicu može biti projekt župnih 
animatora koji u suradnji s mladim svećenicima provodimo u našoj Biskupiji već petu godinu. Potrebno je zajedno sa župnikom otkriti i potaknuti one mlade koji bi se mogli uključiti u navedeni projekt te im nakon temeljne edukacije, odnosno specijalizacije, iskazati povjerenje i omogućiti im suradničko mjesto u župnoj zajednici za ono područje u kojem su osposobljeni. Tragajući za novim oblicima pastorala mladih koji su bliski duhovnim potrebama i težnjama današnjih mladih, kako bi pronašli svoje mjesto u Crkvi i dobili odgovore za kojim tragaju, zasigurno im treba ponuditi i omogućiti sudjelovanje i u biskupijskim programima kao što su Katolička malonogometna liga, Biskupijski križni put mladih, ljetni kamp za mlade u prirodi i drugi.
Odbor za karitativnu djelatnost
Caritas – djelotvorna ljubav jedna je od bitnih sastavnica Crkve. Tijekom svojega dvadesetogodišnjeg djelovanja naša Biskupija nastoji promicati karitativnu dimenziju kroz konkretne projekte, svjedočeći brigu za čovjeka u potrebi. U svakoj našoj župi u pastoralnom vijeću zadužene su osobe koje promiču karitativnu djelatnost, ne svodeći je na materijalno davanje, nego je vršeći kao kršćansku ljubav koja je ponajprije ljudska blizina prema nevoljnome, razumijevanje, toplina, suosjećanje na djelu. Stoga po članovima odbora za karitativnu djelatnost želimo osnažiti volontersku službu među župljanima uključivanjem pojedinaca i skupina u različite 
karitativne projekte. Pri tom posebno značenje ima nastojanje oko sudjelovanja mladih u tom radu (napose skupina djece u pripravi za sakramente Prve Pričesti i svete Potvrde te zajednica mladih) kroz akcije primjerene njihovoj dobi, kao što su pohodi bolesnima i nemoćnima, pomoći u osnovnim kućanskim poslovima. Jednako tako potrebno je barem jednom mjesečno imati organizirane molitvene susrete župnih caritasovih volontera kroz koje se jača revnost u karitativnom djelovanju. Kako bi povezali središnji biskupijski Caritas sa župnim caritasima ili Odborom za karitativnu djelatnost, želimo u dogovoru s vodstvom biskupijskog Caritasa u ovoj godini 
ostvarivati akcije prikupljanja hrane i drugih potrepština koje mogu biti od velike koristi i pomoći u radu naše Središnje biskupijske kuhinje u kojoj se svakodnevno priprema 70-ak obroka za najpotrebnije, ali jednako tako i razmjene iste hrane među župnim Caritasima uvijek u cilju pomoći onima koji su u nevolji.
