Na drugu korizmenu nedjelju, 8. ožujka biskup Antun Škvorčević predvodio je euharistijsko slavlje u požeškoj crkvi sv. Lovre. Pozdravljajući nazočne vjernike, kazao je kako nas Crkva poziva da se tijekom korizmenog vremena pročistimo u nastojanju oko života na Božjoj razini postojanja. Podsjetio je da je korizma u Godini Božje riječi osobito vrijeme u kojem se na Isusov poziv nastojimo obilnije hraniti Božjom riječju, te u njezinu svjetlu prepoznamo Božju istinu o nama. Tako su nas liturgijska čitanja prve korizmene nedjelje podsjetila da je čovjek biće napastovano od Zloga, a Isus nas ohrabrio da ga možemo nadvladati vjernošću Božjoj riječi. Današnja pak sveta čitanja svjedoče kako je čovjek u Isusu Kristu određen za preobrazbu, smještaju nas na Božju razinu postojanja. Biskup je pozvao nazočne da se kajanjem za grijehe i propuste otvore navedenim izazovima te odgovore na njih spremnošću obnovljene vjere.
Biskup je započeo homiliju s pozivom nazočnima da provjere u čijem svjetlu zapravo 
koračaju svakoga dana svojega života. Protumačio je kako nam geslo Godine Božje riječi koje smo otpjevali kaže da se najbolji naš hod ostvaruje u svjetlu Božje riječi. Istaknuo je da Božja riječ nije neka teorija ni filozofija, nego izazov za naš konkretni svakodnevni život. Ustvrdio je da kršćanin nije ravnodušan, prosječan i površni čovjek, nego osoba koja neprestano traga za nutarnjim svjetlom kad je mračno, za istinom kad je ona pomućena, jednostavno za životom, koji još nije ostvaren. Pozvao je sudionike slavlja da u tom smislu usvoje Božju riječ koja im je naviještena u misnim čitanjima. Potom je biskup kazao da nam Isus u današnjem evanđeoskom ulomku postavlja konkretno pitanje o tome na koji način želimo postići boljitak našeg postojanja. Podsjetio je kako se u Hrvatskoj i u svijetu puno govori o napretku koji bi trebalo postići, i pri tom se najvećma misli na napredak u gospodarstvu, u uvjerenje da će u Hrvatskoj biti dobro onda kad dosegnemo razinu životnog standarda bogatijih europskih zemalja. Valja uočiti da se Isus u današnjem evanđelju ne zauzima za takav napredak, nego za čovjekovu preobrazbu. Ustvrdio je da ljudski gospodarski sustav koji je usredotočen na ostvarenje 
profita uvijek nosi sa sobom opasnost da on ne služi čovjeku, nego da čovjek služi gospodarstvu, što ima za posljedicu različite oblike društvene nepravde i nejednakosti među ljudima. Spomenuo je da Gospodin svojim učenicima nije želio ispričati neku teoriju o preobrazbi, nego se s njima uspeo na goru i ondje im je konkretno posvjedočio. Biskup je istaknuo kako je evanđelist Matej opisao preobraženje kao događaj svjetla. Kazao je da svjetlost, premda je stvarnost kojom se svakodnevno služimo i čija fizička svojstva poznajemo zahvaljujući znanosti, ipak ne uspijevamo do kraja shvatiti. Ostaje izazovnom činjenica da i najmanje svjetlo ima moć pobijediti veliku tamu. Ta do kraja neshvatljiva moć svjetla osobito nam snažno progovara kad u bogoslužju Vazmenog bdijenja palimo uskrsnu svijeću, znak Isusa Krista koji je svojom mukom, smrću sišao u najdublji mrak našeg postojanja koji se zove smrt i svojom ga božanskom moći preobrazio u svjetlost života, pobjedu nad zlom i smrću.
Tumačeći otajstvu Isusova preobraženja, biskup je naglasio da je u hrvatskoj riječi 
«preobrazba» sadržana riječ «obraz», i da je u tom smislu Isusovo preobraženje događaj u kojem se njegovo lice promijenilo svjetlom što je na njemu zablistalo. Kazao je kako nas lice upućuje na ljudsku tjelesnost, te je naglasio da nam je Isus Krist u svom preobraženju objavio kako ona nije osuđena na malo praha u grobu, nego je sastavni dio čovjeka kao jedinstvene i neponovljive osobe koja će moćnim Božjim zahvatom u uskrsnuću tijela biti preobražena za neraspadljivost vječnog života. Biskup je pripomenuo kako sve ono što se dogodilo u preobraženju, Isus Krist nije učinio za sebe, da ostvari malo nekog božanskog teatra, da nam predstavi neku «Božansku komediju», nego se svojom božanskom inicijativom zauzeo za nas, kako bi nas istrgnuo iz tame smrti i podario nam život svojom božanskom svjetlošću kojoj je u konačnici ime ljubav. Pozvao je sudionike slavlja da si pred oči svakodnevno stavljaju Isusa Krista i njegovu pobjedničku ljubav, a ne likove s televizije, interneta i drugih suvremenih medija koji nasiljem, ubijanjem i drugim mračnim postupcima potamnjuju u njima temeljnu ljudsku težnju za životom u međusobnoj ljubavi, miru i sigurnosti.
Biskup je još istaknuo da je vjera put čovjekove preobrazbe, kako nam predstavlja ulomak prvog čitanja iz Knjige postanka u Abramu koji na Božji poziv napušta svoju zemlju, zavičaj, klan i imanje te kreće na put u nepoznato. Istaknuo je da je Abram postao Abraham kad je prihvatio izazov Božje riječi, povjerovao joj i počeo se u skladu s njome ponašati. Naglasio je kako sveti pisac u navedenom ulomku prvog današnjeg čitanja pet puta tvrdi da je zbog toga Bog velikim blagoslovom nagradio – ne samo Abrahama i njegovo potomstvo – nego i pripadnike svih naroda svijeta koji će poput njega biti poslušni Božjoj riječi. Bog je radikalan u svojim zahtjevima i naumima, i zato traži ljude koji su poput Abrahama spremni poslušnošću vjere s jednakom radikalnošću sudjelovati u njihovu ostvarivanju, ustvrdio je biskup. Pozvao je sudionike slavlja da se i oni poput Abrahama radikalno opredijele za one vrijednosti na koje ih poziva Božja riječ te da hode putem svjetla kojim je išao Isus Krist u poslušnosti volji Očevoj i potpunom predanju do kraja, do u smrt, uvjereni da se tako u životu stiže najdalje.
Na svršetku misnog slavlja biskup je zahvalio okupljenim vjernicima na svemu onome što će ove korizme učiniti za svoju preobrazbu, prihvaćajući izazov Božje riječi te na taj način biti promicatelji istinskog napretka u Hrvatskoj.
