U Biskupskom domu u Požegi, biskup Antun Škvorčević primio je 8. listopada prof. dr. sc. Vladu Guberca, rektora Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku; prof. dr. sc. Dragu Šubarića, prorektora za strategiju razvoja i financije te prof. dr. sc. Borislava Miličevića, dekana Veleučilišta u Požegi. Na susretu je sudjelovao i Ivica Žuljević, predstojnik Ureda Požeške biskupije za katoličke škole.
Rektor Guberac prikazao je biskupu Antunu trenutačno stanje Sveučilišta u Osijeku te ga je među ostalim upoznao s podatkom da se broj upisanih studenata ove godine povećao. Spomenuo je kako tom pozitivnom rezultatu prethodi nekoliko nastojanja za poboljšanjem i porširenjem studijskih djelatnosti, među koima je i otvaranje Kineziološkog fakulteta. Istaknuo je uvjete koji su ostvareni za otvorenje Sveučilišta u Slav. Brodu. Zatim se dekan Miličević osvrnuo na rad Veleučilišta u Požegi, spomenuvši kako je reakreditacija Veleučilišta donijela poboljšanje rada ove ustanove, njegovu kvalitetu i povećanje broja studenata. Naglasio je kako se očekuje skoro otvaranje još dva nova smjera na Veleučilištu u Požegi. Dekan je zahvalio biskupu za suradnju Katoličke gimnazije u Požegi i Veleučilišta, koja je pridonijela boljem poznavanju spomenute visokoškolske ustanove i upisu gimnazijalaca na Veleučilište. Dekan je predstavio i radnje koje se nakon izgradnje Studentskog doma uz pomoć Osječkog sveučilišta poduzimaju za dogradnju statusa požeškog Veleučilišta i njegove još čvršće vezanosti za navedeno Sveučilište.
Biskup Antun podsjetio je ugledne uzvanike na odgojno-obrazovnu djelatnost Katoličke Crkve u Požegi, napose nakon njezina oslobođenja od Osmanlija, te prikazao razloge zbog kojih Požeška biskupija nastavlja sa spomenutom tradicijom utemeljenjem Kolegija, učeničkog doma u Požegi, prvenstveno za svećeničke aspirante, sa svoje dvije gimnazije u Požegi i Virovitici te tri osnovne škole u Požegi, Virovitici i Novskoj. Kazavši kako je odgojna dimenzija u katoličkim školama povezana s evanđeoskim sustavom vrijednosti, biskup je izrazio nadu da će mladi, usvojivši spomenute vrijednosti moći pridonijeti promjenama u hrvatskom društvu za koje se svi zalažemo. Biskup je sa svojim sugovornicima dotaknuo i identitetsko pitanje u Slavoniji i potrebu da na njem usklađeno surađuju sve crkvene i društvene ustanove i pojedinci. Istaknuo je kako bi Projekt za Slavoniju, osim političko-gospodarske razine, trebao uključiti i odgojno-obrazovnu, kulturnu, medijsku, demografsku, imigracijsku i druga područja života, kako bi se izbjegla svojevrsna provincijalizacija Slavonije i bijeg napose mlađeg stanovništva. Zauzeo se za suradnju koja poštuje posebnost svakog sudionika društvenog života, podupirući doprinos svih općem dobru, gdje Crkva ima nemalo značenje. Kazao je da su osnutkom Slavonske metropolije otvorene nove mogućnosti suradnje i sa Sveučilištem u Osijeku, ne samo s obzirom na njegovu sastavnicu, Teološki fakultet u Đakovu, nego i na drugim područjima. Biskup i ugledni uzvanici razmijenili su darove, uručivši jedni drugima knjige i identitetske predmete ustanova koje predstavljaju.