U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, 4. travnja 2022. održana je sjednica Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje pod predsjedanjem požeškog biskupa Antuna Škvorčevića. Na sjednici su sudjelovali Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda; Josip Šimunović, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; Ivan Antunović, pročelnik Filozofsko teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu; Veronika s. Nela Gašpar, predstojnica Teologije u Rijeci – Područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Brankica Blažević, povjerenica za predškolski vjerski odgoj u Nacionalnom katehetskom uredu; Katarina Pišković, povjerenica HKVRPP-a za katoličke dječje vrtiće koje vode redovnice; Ivica Žuljević, predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke škole i Danijel Holeš, tajnik Nacionalnog ureda za katoličke škole.
Nakon molitve biskup Antun je pozdravio okupljene, spomenuvši da sjednica Vijeća nije održavana tijekom pandemije koronavirusa, ali da je Nacionalni ured za katoličke škole i u tim izvanrednim okolnostima koordinirao radom katoličkih škola i provodio određene projekte. Budući da je prva točka dnevnog reda bila „Tečajevi dodatnih kvalifikacija za ravnatelje i djelatnike katoličkih škola“ u službi katoličkog identiteta škola, biskup se osvrnuo na kontekst u kojem se to nastojanje ostvaruje. Istaknuo je tužnu činjenicu da se rat u Ukrajini vodi između dviju država čiji su stanovnici većinski pravoslavni kršćani, svjedočeći kako njihov kršćanski identitet nije očitovao snagu kojom bi nadišli prijepore drugim putovima a ne ratom. Kazao je kako nas i to potiče da u izgradnji katoličkog identiteta naših škola nastojimo oko konkretnog opredjeljenja za evanđeoske vrijednosti u svakodnevnim odnosima djelatnika, učenika i njihovih roditelja, da „katoličko“ ne smije biti ideološki predznak, nego identitetski, otvoren za dijalog sa suvremenom kulturom u usvajanju i promicanju sinteze vjere i znanja. Dodao je da nam je u tom od velike pomoći dokument Kongregacije za katolički odgoj „Identitet katoličke škole – za kulturu dijaloga“ te kazao kako je potrebno njegove smjernice ugraditi u plan i program koji oblikuje Hrvatsko katoličko sveučilište za kvalifikaciju djelatnika katoličkih škola. Nastavio je kako spomenuti dokument naglašava da su za identitet katoličkih škola najbitniji djelatnici. Podsjetio je da su katoličke škole evangelizacijske ustanove određene mjesne Crkve i istaknuo da Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu vjere i u organiziranju škola te Crkva ima pravo tim putem naviještati evanđelje, tražeći od svojih djelatnika prikladnost za navedeno djelo. U tom smislu upozorio je na važnost edukacije djelatnika koju nastoji organizirati Hrvatsko katoličko sveučilište zajedno s Nacionalnim uredom za katoličke škole. Poželio je da plan i program dokvalifikacije djelatnika katoličkih škola, koji pripravlja stručna skupina spomenutog Sveučilišta i Nacionalnog urede otvori mogućnost edukacije i vjernika laika koji djeluju na katoličkim visokim učilištima, uključujući i teologiju.
Nakon što je pročitan zapisnik s prošle sjednice Vijeća, Ivica Žuljević i Danijel Holeš su upoznali prisutne u kojoj mjeri su ispunjeni doneseni zaključci. Ponajprije se to odnosilo na izradu dopune kurikula za potrebe katoličkih škola koje su već treću godinu u probnoj provedbi. Početkom sljedeće školske godine dopune će biti obvezne u svim katoličkim školama. Osim toga, sudionici sjednice su upoznati s tim da se trenutno provodi i dopuna međupredmetnih tema.
Zatim se raspravljalo o organiziranju tečajeva dodatnih kvalifikacija za ravnatelje i djelatnike katoličkih škola. Nositelj projekta je Hrvatsko katoličko sveučilište a tečajevi bi se trebali početi provoditi od sljedeće školske godine u četiri centra: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Požegi. Zaključeno je među ostalim da na tečajevima mogu sudjelovati i djelatnici u katoličkim dječjim vrtićima kao i oni u javnim vrtićima.
Razmotreno je potom pitanje financiranja katoličkih škola u skladu s Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, te financiranje školskih gradnji i pokrivanja drugih troškova koji nisu obuhvaćeni spomenutim ugovorima. Istaknuto je kako Nacionalni plan oporavka i otpornosti otvara neke mogućnosti u tom pogledu. No, Nacionalni ured za katoličke škole nije dobio nikakav odgovor od Ministarstva znanosti i obrazovanja na upit o načinu na koji bi se katoličke škole prijavile na natječaj za dobivanje navedenih sredstava. Željko Tanjić progovorio je o dosadašnjim iskustvima Hrvatskog katoličkog sveučilišta u vezi financiranja od strane Republike Hrvatske kao i natječajima iz europskih fondova. Između ostalog spomenuto je kako se za takve natječaje traže i dokazi o odnosu katoličkih škola i učilišta s obzirom na pitanja kao što je gender ili zaštita maloljetnika od spolne zlouporabe. Biskup Škvorčević je zahvalio Nacionalnom uredu za katoličke škole za sav trud koji ulaže u to da se u stalnoj komunikaciji s državnim institucijama poboljša međusobna suradnja za dobrobit svih katoličkih škola.
