EVO SAD JE VRIJEME MILOSNO, EVO SAD JE VRIJEME SPASA
(2 Kor 6,2)
Časna braćo svećenici i đakoni,
poštovani redovnici i redovnice,
bogoslovi i vjeroučitelji, dragi vjernici!
Milost vam i mir od Boga i Oca Gospodina Isusa Krista (2 Sol 1,2). Započinjemo korizmu u trenutku kad cijeli svijet potresa recesija na gospodarskom području. Ona i u nas može izazvati ozbiljne posljedice koje se očituju gubitkom radnih mjesta i osiromašenjem mnogih, pa nas to potiče na razmišljanje i djelovanje.
1. Nećemo se baviti stručnim tumačenjem stanja u ugroženom gospodarstvu koje se označuje pojmom – recesija. No, u samoj toj pojavi i u odgovoru koji ona traži, skriva se dublja poruka na koju bi vrijedno bilo svratiti vjerničku pozornost. Riječ recesija u gospodarstvu označuje nazadovanje koje je poprimilo globalne razmjere. Stoga se u gospodarski razvijenim zemljama poduzimaju hitne mjere kako bi se zaustavilo daljnje urušavanje sustava i osiromašenje građana. Mnogi stručnjaci i u Hrvatskoj prepoznaju znakove recesije te pozivaju Vladu neka žurno poduzme odgovarajuće mjere za njezino zaustavljanje kako bi se izbjegle ili ublažile posljedica. Znakovita je osjetljivost političara i gospodarstvenika pri rješavanju recesije na globalnoj razini i njihovo uvjerenje o potrebi hitnoga reagiranja kako bi se spriječile teške posljedice za čovječanstvo.
2. Sadašnja svjetska gospodarska kriza međutim, duboko je povezana s moralnom krizom, mogli bismo reći – recesijom savjesti. Na tu je činjenicu nekoliko puta upozorio novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama. No, pogubna moralna kriza ni u svijetu, ni u Hrvatskoj ne izaziva tolike reakcije kolike izaziva gospodarska kriza. Stoga se s pravom pitamo, može li sadašnji liberalni kapitalizam odgovoriti izazovima i kakve će biti posljedice moralne recesije za budućnost čovječanstva. U Hrvatskoj još nema pokušaja da se u upravljačkim strukturama i u široj društvenoj zajednici zaustavi moralna recesija. Glas se Crkve o tom pitanju ne čuje daleko, mediji mu ne poklanjaju pozornost primjerenu istinski demokratskom društvu koje brine za dobrobit građana. Doduše, i javni i privatni mediji u Hrvatskoj obavješćuju nas neprekidno o nasilju i nemoralnom ponašanju na različitim razinama života, napose u gospodarstvu gdje je korupcija tek jedan od signala sustava zla koji je izmakao društvenoj kontroli. To se stanje samo djelomice može popraviti boljim organiziranjem i funkcioniranjem zakonodavnoga i sudbenoga sustava. Ali, moralna se recesija ne odnosi na izvanjsku nego na duhovnu čovjekovu razinu. Duhovna se recesija odnosi na čovjekovu savjest, na vrijednosni sustav svakoga pojedinca koji potom tvori vrijednosni sustav zajednice. S obzirom na stanje u društvu u kojem je duhovna recesija u temeljima gospodarske recesije, žurno bi trebalo poraditi na njezinu otklanjanju.
3. Vjernici, svjesni stanja u hrvatskom društvu, ne bi se smjeli ograničiti na prokazivanje zla, nego bi trebali pokazivati izlaz iz njega i biti nositelji nade. Korizma je dragocjeno vrijeme u kojem nas Crkva na temelju Božje riječi ponovo podsjeća na Božju istinu o nama i našemu postojanju, o čovjeku kao biću ranjenom iskonskim grijehom, sklonom nazadovanju u dobru. Uči nas da je naša ljudska sloboda izložena napastovanju Zloga, koji pronalazi uvijek nove načine uvjeravati nas da se sebičnost isplati, da je hedonizam poželjan, da se može dobro živjeti od nečasno stečenih materijalnih dobara. Opominje nas riječima sv. Petra: »Otrijeznite se! Bdijte! Protivnik vaš đavao, kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždre. Oprite mu se stameni u vjeri« (1 Pt 5,8-9). Korizma je vrijeme u kojem se treba odvažiti s Isusom Kristom iskreno krenuti u školu provjere vlastita stanja i životnih opredjeljenja, prepustiti se njegovu prosuđivanju po Božjim kriterijima, njegovu postavljanju pitanja o smislu našega života, o načelima osobnoga i javnoga djelovanja. Korizma je vrijeme vježbanja u odupiranju zlu, vrijeme opredjeljenja za časno i pošteno ponašanje u osobnom i javnom životu. Snagu za naše napore da zaustavimo moralnu recesiju može nam dati samo Bog. U trenutku kad povjerujemo Bogu, očitujemo kajanje i čežnju za obraćenjem, opredjeljujemo se za život po njegovu naumu i postajemo dionicima zahvata koji u nama izvodi Božje milosrđe. Naše vrijeme postaje trenutak milosti. Tako se ostvaruje riječ sv. Pavla: »Evo sad je vrijeme milosti, evo sad je vrijeme spasa« (2 Kor 6,2). Iz tih riječi izbija dramatičnost zbog naše ugroženosti grijehom u temeljima našega bića, izbija žurnost poduzimanja mjera kako bismo ozdravili te prisjećanje na posljedice ako sa svom pomnjom ne provjerimo moralno stanje našega života i ne primijenimo jedini lijek – pomirenje s Bogom.
4. Braćo i sestre! Pozivam vas da u ozračju navedenih Pavlovih riječi provedemo ovogodišnju korizmu. Neka nam ona bude »kairos«, trenutak milosne šanse, vrijeme spasa. U brojnim našim župama započeli smo – predvođeni lektorima – zauzetije prijateljevati sa Svetim pismom. Svjesni istinitosti Isusovih riječi da čovjek ne živi »samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta« (Mt 4,4), pridružimo im se tijekom korizme te u svjetlu Božje riječi prosuđujmo vlastito životno stanje, »pročitajmo« što nam se događa na društvenoj razini, odlučimo se za Božja načela, usudimo ih se vjernije živjeti u vlastitom i obiteljskom životu, ne stidimo se zauzimati se za njih i provoditi ih u javnom životu. Svaki dan pronađimo dovoljno vremena da s Isusom budemo molitelji, kako bi nam Duh Sveti liječio dušu, učvršćivao savjest, ispunjavao srce, osposobljavao nas za svjedočanstvo života. Lomimo svoju sebičnost pokorom i dobrim djelima, otvorimo srce i ruke bližnjima u nevolji.
Ovom prigodom srdačno zahvaljujem svima koji su prošle godine prihvatili poziv, krenuli tim putem vježbajući se tijekom korizme među ostalim i u odricanju tako da su molitvu križnoga puta povezivali s pažnjom upućenom nevoljnima. Dali su za njih novčani prilog koji su župnici prinijeli na Veliki četvrtak u našoj Katedrali. Tako smo mogli pružiti pomoć za više od sto i pedeset starijih prognanih osoba koje su prisiljene preživljavati s vrlo malom bosansko-hercegovačkom mirovinom. Pozivam vas da za njih i ove godine skupimo korizmeni prilog i ponovo posvjedočimo što može ljubav prema bližnjemu koju je pokrenula vjernost prema Bogu.
Braćo i sestre! Neka Bog mira uđe u vaša srca i neka vas osposobi za nositelje nade, kako nam domovina ne bi potonula u moralnoj recesiji nego po vama bila zemlja budućnosti. U vašim korizmenim nastojanjima neka vas prati Božji blagoslov. Sve vas od srca i s poštovanjem pozdravlja vaš biskup
Antun Škvorčević, v.r.
Požega, 21. veljače 2009.
