Prigodom Dana hrvatskih branitelja grada Novske, 28. lipnja 2023. požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je u župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca u Novskoj misno slavlje za poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje. Koncelebrirao je župnik spomenute Župe Krunoslav Juraković, drugi svećenici Novljanskog dekanata i policijski kapelan Ivo Borić. Među sudionicima slavlja bila je i novljanska gradonačelnica Marija Kušmiš i dogradonačelnik Siniša Kesić.
U homiliji biskup je ustvrdio kako se za dostojan govor o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima potrebno izdići iznad naših isključivo ljudskih razmišljanja, nerijetko pomućenih nekim osvetničkim osjećajima prema drugima, možda i mržnjom. Rekao je kako nam u tome pomaže Božja riječ koju smo navijestili, jer nam ona otvara obzor razmišljanja u Božjim koordinatama, da bistrim srcem dobro vidimo, točno prosuđujemo i na najbolji način iskazujemo poštovanje prema hrvatskim braniteljima i svima drugima koji su poginuli. Pošao je od Isusove snažne riječi u naviještenom evanđeoskom ulomku, kojom nas on opominje da se čuvamo lažnih proroka, onih koji o nekim ljudima i stvarnostima govore prijetvorno, smišljajući neke priče za vlastite potrebe, a koje Isus uspoređuje s grabežljivim vucima. Biskup je upitao sudionike slavlja što nam je činiti da ne budemo danas vuci grabežljivi s obzirom na našu prošlost, ali i na neka naša sadašnja stanja. Odgovarajući na pitanje što nam se zapravo dogodilo u ratu, kazao je da ima onih koji su pravo na hrvatsku zemlju i narod prisvajali isključivo za sebe, ne priznajući to isto pravo drugima, te su navedenu nepravdu pretvorili u nasilje počinjeno u Domovinskom ratu. Na primjeru praoca naše vjere Abrahama, o kome je riječ u prvom čitanju u ulomku iz Knjige postanka, kojemu je Bog u starosti obećao ne samo zemlju, nego i veliko potomstvo, biskup je upozorio na opasnost rasnih ideologija tla i krvi iz prošlog stoljeća, za koje plaćamo određeni račun i danas. Bog objavljuje Abra(ha)mu da je on gospodar zemlje i ljudskih života, i da je na to podsjetio Abrama kad ga je pozvao da napusti svoje bogatstvo i sigurnost u svom Uru Kaldejskom i uputi se u kanaansku zemlja koju daje njemu i njegovu potomstvu, svjedočeći mu time da ona ne pripada isključivo njemu, nego i drugima koji u njoj žive. Dodao je da to na svoj način zastupa i Psalam 24. tvrdnjom: „Gospodnja je zemlja i sve na njoj, svijet i svi koja na njemu žive“. Navedena istina aktualna je i izazovna za sva vremena, pa tako i za nas s obzirom na našu hrvatsku zemlju, ustvrdio je biskup. Ona je ponajprije Božja, ne pripada isključivo niti Hrvatima, niti nekome drugom narodu koji u njoj žive, te se ni mi niti itko drugi s obzirom nju nemamo pravo ponašati sebično. Ona je naša Domovina, koja je u navedenom smislu više od tla, krvi, rasne ili nacionalne pripadnosti. Ona je ondje gdje se ponajprije Boga poštuje, i gdje se ljudi ponašaju onako kako se on u svojoj ljubavi i milosrđu odnosi prema nama. Kad se netko počne ponašati po svojoj sebičnosti, događaju se nepravde, nastaju teški problemi, jer je netko sebi počeo pripisivati u vlasništvo nešto što nije njegovo, ustvrdio je biskup. Ono što postoji na zemlji nije naše, nego nam je Bog to dao na upravu, i s onim što posjedujemo trebamo raspolagati na nesebičan način, dijeleći s drugima.
U tom smislu, kazao je biskup, kad su hrvatski branitelji pošli u obranu slobode i dostojanstva hrvatske Domovine, branili su slobodu i dostojanstvo svih onih koji su u njoj živjeli. Zato navedeni njihov čin zaslužuje poštovanje i zahvalnost. Da su krenuli u rat braniti slobodu domovine, svoje i dostojanstvo svojih obitelji potaknuti mržnjom prema nekome, ne bismo mogli govoriti o istinskoj hrvatskoj pobjedi, nego o poniženju i gubitništvu. Ali, jer su to činili potaknuti ljubavlju prema Domovini, svome narodu i pripadnicima svih drugih naroda koji u njoj žive, spremni pritom položiti i vlastite živote, onda je to djelo dostojno najvećeg poštovanja i zahvalnosti.
Polazeći od Isusovih riječi u današnjem evanđelja da se pravi proroci, pravi govornici razlikuju od lažnih proroka po plodovima, to jest po njihovim djelima, biskup je ustvrdio da nemaju pravo oni koji hrvatske branitelje ne prosuđuju po njihovoj ljubavi prema domovini i spremnosti da u obrani njezine slobode i dostojanstva polože i vlastite živote, nego po nekim svojim sebičnim kriterijima. Pozvao je sudionike slavlja da u svjetlu naviještene Božje riječi ispitaju mjerila po kojima prosuđuju hrvatske branitelje i zapitaju se gdje leži uzrok činjenice da postoje podjele mišljenja i stavova u našem društvu s obzirom na obranu domovine, i da na te podjele nisu imuni ni sami branitelji. Ako se ne možemo složiti oko dobra i plemenita djela, oko čega ćemo se onda uopće moći složiti, upitao je biskup. Naglasio je kako zauzimati se za to da je obrana domovine dobro djelo, ne znači ujedno i tvrditi da je sve u njezinoj obrani bilo bez pogrešaka i nekih zlih čina. Ako je nešto krivo učinjeno iz ljudske slabosti, i sam Bog za to ima razumijevanja. Međutim, ako je nešto krivoga učinjeno iz slobodnog i svjesnog opredjeljenja za zloću, pokvarenost i sebičnost, s time i sam Bog ima poteškoća, ustvrdio je biskup. Pozvao je sudionike slavlja da im ovaj Dan hrvatskih branitelja bude prigoda za ispit savjesti s obzirom na moguće počinjeno zlo, moleći od Boga i ljudi oproštenje, te za duhovnu obnovu u opredjeljenjima za ono što je dobro, vrijedno i plemenito, čisteći svoju dušu i srce od mogućih tragova mržnje ili želje za osvetom prema onima koji su nam nanijeli zlo.
Zašto da ne uključimo sebe, naše poginule i preminule hrvatske branitelje i sve druge, pa i one koji su nam nanosili zlo, u koordinate Božje moći, njegova milosrđa i ljubavi, te i mi budemo milosrdni kao Otac naš nebeski, kako nas Isus poziva, upitao je biskup. Ustvrdio je da svaki onaj tko misli da će biti velik kad mrzi, prevaren je od Zloga. Zamolio je Gospodina Isusa da pobjedničkom moći svoga Duha uđe u srce svakoga hrvatskog branitelja, te da oni i svi mi s njima budemo pobjednici, ne samo s obzirom na izvanjske neslobode, nego na one nutarnje neslobode duha, zarobljenosti nemoćima mržnje i osvete. Pozvao je sudionike slavlja da mole jedni za druge da ta sloboda bude što snažnija u nama. Zamolio je da za takvu hrvatsku slobodu moli s nama i bl. Alojzije Stepinac, koji je u svoje doba znao svjedočiti pred onim sustavima koji su našu hrvatsku slobodu željeli poniziti.
