HODOČAŠĆE POŽEŠKE BISKUPIJE U MARIJU BISTRICU

Euharistijskim slavljem u svetištu Majke Božje Bistričke, 30. rujna 2023. proslavljena je dvadeset i peta obljetnica beatifikacije svete uspomene zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca. Slavlje je predvodio zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša, uz sudjelovanje većine biskupa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, među kojima je bio i požeški biskup Antun Škvorčević. Tom prigodom apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua predao je nadbiskupu Draženu metropolitski palij, koji je na grobu sv. Petra blagoslovio papa Franjo, znak metropolitove povezanosti s Apostolskom Stolicom i nasljednikom sv. Petra. Biskup Antun Škvorčević pozvao je vjernike Požeške biskupije na hodočašće, istaknuvši da ćemo se tom prigodom „podsjetiti na veličanstveni skup vjere 3. listopada 1998. kad nam je sv. Ivan Pavao II., uzdižući Alojzija Stepinca na oltar blaženih, potvrdio da je on ‘najsvjetliji lik Crkve Božje u Hrvata’, kako ga je nazvao na svom prvom pastoralnom pohodu Hrvatskoj, 11. rujna 1994.“ Biskup je još dodao: „Pozivam vas, braćo svećenici, da se zajedno s vjernicima iz naših župa pridružite navedenom slavlju hodočašćem Požeške biskupije u Mariju Bistricu, kako bismo na taj način posvjedočili odanost Isusovoj Majci u njezinu hrvatskom nacionalnom svetištu te iskazali poštovanje bl. Alojziju Stepincu a zahvalnost sv. Ivanu Pavlu II. za Blaženika kojeg nam je podario“. Spomenutom slavlju pridružilo se nekoliko tisuća vjernika iz više od sedamdeset župa Požeške biskupije i njihovi župnici.

Nakon spomenutog euharistijskog slavlja, vjernici Požeške biskupije, koji su predvođeni biskupom Antunom i svećenicima ispunili baziliku Majke Božje Bistričke i prostor ispred nje, malom službom hvala i činom svoje povjere Isusovoj Majci iskazali su joj odanost i ljubav. Na početku ih je biskup pozdravio, istaknuvši kako želi zajedno s njima i ovdje u Mariji Bistrici posvjedočiti Isusovoj Majci ono što joj očitujemo na hodočašćima u svetištima Požeške biskupije, kako imamo srca za nju, i zahvaliti joj što ona ima srca za nas. Biskup Antun je potom uputio trostruki poklik Blaženoj Djevici Mariji, na koji su hodočasnici odgovarali pjevajući »Blažena ti što povjerova!« Pozivajući potom okupljene vjernike neka joj povjere svoje živote, biskup je rekao kako joj tim činom želimo njezinoj majčinskoj ljubavi predati sve ono što jesmo, naše radosti i nade, nemoći i tjeskobe. Spomenuo je kako nas je ovo hodočašće u Mariju Bistricu pokrenulo da otvorimo u vjeri svoja srca i dopustimo da ga zahvati ono što je Božje, pobjedničko i svijetlo te po njima u Hrvatskoj snažnije zasja Božja ljepota. U činu predanja biskup je podsjetio na različita stradanja, napose žrtve domovinskog rata, zamolivši Isusovu Majku da ih sjedini sa žrtvom svoga Sina te joj je povjerio obitelji, očeve i majke, djecu i mlade, starije i bolesne, osamljene i siromašne, prognanike i izbjeglice, kao i one koji vode javne poslove kod nas da budu služitelji općeg dobra svih građana, te Požešku biskupiju, njezinu vjernost Isusu Kristu i poslanje „preslavnog djela evangelizacije“. Zaključio je pjesnikovim riječima ispisanima u bistričkom Svetištu: „Dušo duše Hrvatske, Isusova Mati, sunce naših stradanja, ne prestani sjati!“ Hodočasnici su svoj pristanak na biskupov čin njihova predanja Isusovoj Majci uskliknuli pjevajući „Evo ti Majke“ a potom Mariji posvjedočili „Evo ti sina“ i „Evo ti kćeri!“.

Na kraju su otpjevali pjesmu »Čuj nas, Majko«, a biskup Antun je u zaključnoj riječi izrazio radost što smo kao vjernici iz Požeške biskupije mogli danas u velikom broju biti u Mariji Bistrici na važnom duhovnom događaju. Istaknuo je da bi bez njih i njihova pobožnoga molitvenog i raspjevanog srca euharistijsko slavlje na kojem su sudjelovali bilo siromašnije, i obrnuto – da nisu na njem sudjelovali, oni bi ostali siromašniji. Poželio im je da duhovnu ispunjenost u srcima ponesu svojim kućama, te budu blagoslovljen hrvatski narod koji u svakodnevici zahvaljuje Bogu za darove kojima ih on obasiplje. Pobožnost je završila obilaskom hodočasnika oko Gospina lika, gdje su joj vjernici izrekli još svoje osobne molitve i zavjete.