Na svetkovinu Bogojavljenja i Dan Svetog Djetinjstva, 6. siječnja 2024. požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je u požeškoj Katedrali središnje euharistijsko slavlje. Neposredno pred početak slavlja skupina vjeroučenika pod vodstvom vjeroučiteljice s. Slavke Vrbanić izvela je prigodni program kojim su nazočnim vjernicima, napose djeci predstavili otajstvo Bogojavljenja, podsjetili na Dan Svetog Djetinjstva, te ih pozvali da pomognu siromašnoj djeci u misijskim zemljama, i u ratom pogođenim područjima.
Polazeći od naviještene Božje riječi, biskup je u homiliji osvijetlio događaj kojeg se na svetkovinu Bogojavljenja spominjemo i otajstvo koje slavimo. Kazao je kako ga oduševljava činjenica da se prigodom Isusova rođenja sve pokrenulo: car August popisuje pučanstvo, anđeli s neba silaze na zemlju, betlehemski pastiri dolaze u štalicu, zvijezda je povela mudrace s Istoka u Betlehem. Poručio je sudionicima slavlja koliko je važno da i oni budu uključeni u pokret koji je Bog davno pokrenuo, dobio svoje središte u Isusu Kristu i nije se zaustavio do danas. O tom Božjem pokretu od davnine svjedoči prorok Izaija u prvom današnjem čitanju, te on nakon mračnog iskustva babilonskog sužanjstva, poziva svoje sunarodnjake da ustanu, da se pokrenu i postanu dionici povorke svjetla te u zajedništvu s Bogom učine najbolje sa svojim životom i svijetom u kojem žive. U evanđeoskom pak ulomku, kazao je biskup, slušamo kako su se pokrenuli mudraci s Istoka i pošli u potragu za novorođenim Kraljem, sa željom da se svrstaju u njegovu povorku i s njime stignu do preobrazbe u vječnosti. Čudesno je da je i naš hrvatski narod prije četrnaest stoljeća također krenuo s Isusom Kristom, postao dionik njegove povijesne povorke u njegovoj Crkvi, koja je stigla i do nas danas ovdje u Požegi, okupljenima na slavlje ove svetkovine, ustvrdio je biskup.
Osvrnuo se na kratki, ali sadržajno bogati ulomak drugog čitanja iz Poslanice Efežanima, u kojem sv. Pavao razlaže rasporedbu milosti Božje, njegove ekonomije spasenja. Napomenuvši da mi obično ekonomijom ili gospodarstvom nazivamo ono što služi tjelesnoj razini našeg postojanja, biskup je naglasio da se Božja ekonomija spasenja odvija na dubokoj otajstvenoj razini i cjelovito zahvaća čovjeka. Kazao je da je otajstvo Božja stvarnost u našoj ljudskoj stvarnosti – a to su ponajprije sakramenti i Crkva – koja se prepoznaje u onoj moći duha što je nazivamo vjera, kazao je biskup. Istaknuo je da su mudraci svojim budnim srcem za Boga s posebnom znatiželjom tragali za onim što se Božjega događa među nama i da je razumljivo što su, došavši u Jeruzalem najprije se uputili na dvor kralja Heroda, smatrajući da je to najprirodnije mjesto za rođenje novoga kralja. Međutim, Herod nije imao osjećaja za Božje, nego je gledao kako će učvrstiti sebe i svoje kraljevstvo, smišljajući pritom neke sebične naume. U njih je uključio i stručnjake pismoznance, koji su mu točno rekli kako je prorok Mihej navijestio da će novorođeni Kralj, Mesija biti rođen u Betlehemu. Dok mudraci, slijedeći naputak pismoznanaca, odlaze u Betlehem, pronalaze novorođenog Kralja i u činu poklona cijeli svoj život povjeravaju njemu, vjerujući da je on jedini spasitelj čovjeka, kralj Herod nastavlja smišljati svoju opaku strategiju kako se riješiti tog takmaca na svoje prijestolje, koja je za posljedicu imala teško zlodjelo pokolja nevine dječice, ustvrdio je biskup. Dodao je da se i danas u svijetu i u Hrvatskoj mogu pronaći „herodi“, ljudi kojima smeta Božja ekonomija, ili koje ono što je Božje ne zanima i smišljaju neke svoje sebične, pokatkad i krvoločne strategije. Rekao je da se među njih mogu ubrojiti oni koji su odgovorni za rat u Svetoj Zemlji i u Ukrajini, i drugi koji smišljaju strategije zla i mraka, namećući ih drugima.
Izrazio je uvjerenja da svi sudionici slavlja, osobito djeca vole tu dokraja nedokučivu Božju ekonomiju, inicijativu i strategiju u Isusu Kristu, i da s mnoštvom vjernika u svijetu žele biti Isusovi, svjedočeći to i sudjelovanjem na ovoj svetoj misi u njegovu djelu muke, smrti i uskrsnuća, u kojem se Božja ekonomija ostvarila na najkonkretniji i najuspješniji način: u malenosti, napuštenosti, preziru, nepravednoj osudi i raspeću. Svetkovina Bogojavljenja nam poručuje da se Bog objavio u Isusu Kristu tako da ga može prepoznati svaki čovjek, čije budno srca zna čitati događaje, ustvrdio je biskup. Poželio je sudionicima slavlja da svatko od njih ima srce koje je svijetlo, ispunjeno onom snagom ljubavi kojom je moćan naš Gospodin Isus. Još im je poželio da ih otajstvo današnje svetkovine tako zahvati, da budu još snažnije smješteni i ukorijenjeni u Božju ekonomiju i u njegov milosni sustav, pa da po njihovu svjedočenju vjere bude u Hrvatskoj još prepoznatljivija Božja prisutnost kojoj služi Isusova Crkva. To je na osobit način poželio djeci da ona, dok usvajaju znanja u školi i uče da se što bolje snađu u ovom našem svijetu te postanu dionici nekih ljudskih sustava života, budu ponajprije smještena u Božji sustav, objavljen i ostvaren u Isusu Kristu.
