U organizaciji Katehetskog ureda Požeške biskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje, u Dvorani sv. Terezije u Požegi u subotu 22. veljače 2025. godine održao se stručni skup za vjeroučitelje Požeške biskupije na temu „Izazovi povijesnih tema i ljepota hrvatske srednjovjekovne književnosti“. Sudionicima skupa okupljenima u Dvorani sv. Terezije dobrodošlicu je poželio Marijan Pavelić, predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije, zahvalivši im na dolasku i trudu koji će uložiti za svoju duhovnu i stručnu izgradnju. Posebno je zahvalio biskupu Ivi Martinoviću što je svojim dolaskom iskazao podršku vjeroučiteljima u njihovu poslanju.
Nakon uvodne molitve biskup Ivo je pozdravio okupljene sudionike skupa i predavače, a na poseban način višu savjetnicu iz Agencije za odgoj i obrazovanje Ankicu Mlinarić te predstojnika Pavelića. Kazao je kako je znakovito da se stručni skup održava na blagdan Katedre sv. Petra, ali i u godini Redovnog Jubileja. Komentirajući temu skupa, naglasio je kako je ona povezana s navedenim događajima te objedinjuje izazove s kojima se vjeroučitelji susreću u svom poslanju. „Izazov je biti vjeroučitelj u današnjem vremenu. Gledajući povijesno od sv. Petra pa sve do današnjih dana, uvijek je bilo izazovno biti evangelizator, navjestitelj i svjedok vjere.“ Osvrnuvši se na teme predavanja, biskup je ustvrdio kako se vrijeme srednjega vijeka često promatra kao mračno i tamno, ali je podsjetio kako je u tom vremenu i u svim razdobljima života Crkve postoji svjetlo, ono koje su svojim mučeničkim svjedočanstvom ostavili sv. Petar i toliki drugi sveci. „Njima je bilo zahtjevno i izazovno govoriti o Isusu Kristu te su svojim životom i radom ostavili svjedočanstvo vjere kako u sveopćoj Crkvi, tako i u našem hrvatskom narodu“, poručio je biskup, te nastavio: „Lijepo je što je u programu i tema književnosti, povijesti i kulture u našem narodu. Važno je osobito u ovoj Svetoj godini 
prisjetiti se onoga što smo kao narod i vjernici primili od naših predaka i u čemu smo poučeni, života Crkve u našem narodu, a posebno Splitskih sabora te 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva. Važno je posvijestiti si da pripadamo sjemenu evanđelja, kojeg se spominjemo u Molitvi jubileja, koje je posijano i čije plodove mi ubiremo, a to je riječ Božja koja je utkana u život i povijest naše Crkve i naroda. Pred vama je također izazov da kroz stručna usavršavanja i svoj život vjere budete učenicima ne samo vjeroučitelji, pedagozi i odgojitelji, nego i svjedoci vjere u Isusa Krista. To je poziv i poslanje, onoga tko vjeruje i ljubi Isusa Krista. Neka vam ovaj stručni skup bude obogaćenje za vaš radu s vjeroučenicima, ali još više neka vam bude izazov da i sami uđete svojim srcem i životom u susret s povijesnim i živim Isusom Kristom. Neka vam bude poticaj da još više otkrivate i ljubite ono što nam je Bog dao u životu Crkve i našeg naroda. U taj smo život utkani i poslani da u ovom izazovnom vremenu budemo navjestitelji njegove vjere, ljubavi i nositelji nade.“, poručio je biskup.
Zahvalivši na pozdravnim riječima predstojniku Paveliću i biskupu Ivi, vjeroučiteljima se zatim obratila viša savjetnica Ankica Mlinarić. Ukratko je predstavila temu i ishode skupa istaknuvši kako je pri izboru predavača prvotna nakana bila uključiti stručnjake na spomenutom području. Predstavila je tijek skupa i poželjela svima ugodan i plodonosan rad te aktivno sudjelovanje.
Predstojnik Pavelić je potom predstavio prvu dvojicu predavača i najavio teme njihovih izlaganja. Izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Trpimir Vedriš održat će predavanje „Kako predavati izazovne povijesne teme: inkvizicija i progoni vještica“ dok će na temu „Križarski ratovi: uzroci – posljedice – recepcija. Reformacija – promjena u vjerskome i društvenome pejsažu Europe“ govoriti Ivan Zubac, asistent na Odsjeku za filozofiju i povijest pri Katedri povijesti Crkve i patrologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Prof. Vedriš održao je predavanje o povijesti inkvizicije i progonu vještica u srednjovjekovnoj i rano-novovjekovnoj Europi, s ciljem predstavljanja novijih historiografskih spoznaja i temeljnih trendova u istraživanju tih osjetljivih tema. Polazeći od izazova s kojima se vjeroučitelji susreću pri podučavanju povijesnih tema, nastojao je ponuditi praktične sugestije za implementaciju novih spoznaja u nastavni proces. Prof. Vedriš je naglasio važnost smještanja pojedinih inkvizicija u njihov povijesni kontekst, od pojedinačnih postupaka do nastanka zasebnih institucija poput Španjolske ili Rimske inkvizicije. Istaknuo je kako su istraživanja arhivske građe i novi metodološki pristupi doveli su do kompleksnije analize različitih dimenzija djelovanja inkvizicija, uključujući društvene i kulturne aspekte. U svom je predavanju također obuhvatio i istraživanje progona vještica, ističući značajne promjene u tumačenju ovog fenomena. Prof. 
Vedriš je predstavio rezultate novijih istraživanja koja sugeriraju smanjenje procjena broja optuženih i pogubljenih, naglasak na velikim regionalnim razlikama te kompleksnije sagledavanje fenomena kroz interdisciplinarni pristup. Uzimajući u obzir važnost otvorenosti za spoznavanje istine, predavač je ponudio realističnije sagledavanje niza dimenzija, od broja optuženih i pogubljenih do naravi provođenja inkvizicijskih postupaka. Prof. Vedriš je istaknuo da su crkveni sudovi uglavnom bili blaži u osudama od svjetovnih, te da je uloga Crkve i države u progonima vještica bila složenija nego što se ranije pretpostavljalo. Predavanje je zaključio naglaskom na važnosti temeljitih studija slučaja utemeljenih na preciznoj kontekstualizaciji i interdisciplinarnoj raščlambi fenomena, čime se nastoji zamijeniti starije pretjerane procjene i površne interpretacije.
Prof. Zubac je potom održao predavanje o križarskim ratovima i razdoblju koje je imalo značajan utjecaj na srednjovjekovni Mediteran i Europu. Predavanje je obuhvatilo genezu križarskih ratova, ključne događaje i njihove posljedice, s posebnim osvrtom na transformaciju Europe i odnose s istočnim kršćanstvom. U početnom dijelu predavanja, prof. Zubac je istaknuo važnost križarskih ratova, naglasivši da je riječ o tektonskom poremećaju čije se posljedice osjete i danas. „Srednjovjekovna Europa, u usporedbi s islamskom civilizacijom, bila je demografski slaba i gospodarski beznačajna. Crkva je imala ključnu ulogu u izgradnji zapadne civilizacije, a njezin utjecaj je rastao kroz Franačko Carstvo i Sveto Rimsko Carstvo“, ustvrdio je prof. Zubac. Potom je pojasnio fenomen uspona Osmanskog Carstva koje je zauzelo Svetu Zemlju i prekinulo trgovinu s Istokom, uzrokujući velike poremećaje na Mediteranu. Prof. Zubac je objasnio da je ovo razdoblje omogućilo Europi da se transformira u subjekt međunarodnih odnosa, što je kasnije, početkom 15. stoljeća, dovelo do njezine dominacije svjetskim kopnom i morima. Predavanje je također obuhvatilo reformaciju, koja je, prema riječima prof. Zupca, bila jedno opće europsko vjersko, političko i kulturno gibanje. Podsjetio je kako su uzroci reformacije bili mnogostruki, a njezin početak se veže uz 1517. godinu. U kontekstu reformacije, prof. Zubac je spomenuo i izum tiskarskog stroja, koji je imao ključnu ulogu u širenju protestantske književnosti. Predavanje je zaključeno raspravom o posljedicama reformacije i Tridentskom koncilu, te o utjecaju prosvjetiteljstva i Francuske revolucije na napuštanje vjerskih zasada i tradicija.
Uslijedila je tematska rasprava kojom je moderirao predstojnik Pavelić, a tijekom koje su vjeroučitelji imali priliku podijeliti vlastita iskustva pri obradi spomenutih tema u nastavi vjeronauka te postaviti pitanja dvojici predavača nastavno na njihova izlaganja.
Nakon kratkog predaha program skupa se nastavio drugim izlaganjem prof. Vedriša na temu „Obljetnica Hrvatskoga kraljevstva i Splitskih sabora: između povijesti i tradicije“. Predavač je istaknuo aktualnost ove teme jer se nalazimo u godini kada se spominjemo 1100. obljetnice Splitskih sabora. Predavanje je imalo za cilj podsjetiti na izvorni povijesni kontekst tih zbivanja i ponuditi njihovu interpretaciju u svijetlu najnovije hrvatske i međunarodne historiografije. Prof. Vedriš je naglasio da su zbivanja iz prve polovice 10. stoljeća, konkretno vladavina kralja Tomislava i crkveni sabori u Splitu, osim svog očitog povijesnog značaja, s vremenom zadobila i važno mjesto u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda. „Posebno važnu ulogu u tome odigrala je proslava organizirana 1925. povodom 1000. obljetnice početaka Hrvatskog kraljevstva“, ustvrdio je predavač. Istaknuo je potom kako se danas u javnosti javljaju kritički glasovi koji propituju opravdanost proslave navedene obljetnice, od temeljne skepse spram mogućnosti utvrđivanja „što se zaista dogodilo“ do optužbi za političku zlouporabu prošlosti. „Takvi glasovi potiču na kritičko propitivanje i historiografije i proširenih uvjerenja“, poručio je prof. Vedriš. Polazeći od pregleda relevantnih izvora i evaluacije njihova tumačenja te uočavanja žarišnih točki prijepora, prof. Vedriš je nastojao približiti složeni povijesni kontekst unutar kojeg je došlo do preobrazbe hrvatske kneževine u kraljevstvo. Također, smještajući održavanje Splitskih sabora u kontekst napetosti između kršćanskog istoka i zapada, prof. Vedriš je nastojao pokazati njihovo značenje i dugoročne posljedice za povijest Crkve u Hrvata.
Nakon izlaganja i tematske rasprave viša savjetnica Mlinarić je najavila posljednje predavanje „Božja riječ u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti“ koje je izložio izvrstan savjetnik i nastavnik hrvatskoga jezika u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu Dario Budimir. U uvodnom dijelu podsjetio je sudionike skupa na početke hrvatske književnosti, odnosno na dodirne točke hrvatske kulture sa svetim Ćirilom i Metodom. Pozivajući se na akademika Damjanovića, istaknuo je kako se hrvatska srednjovjekovna književnost izražavala trima idiomima (hrvatskostaroslavenskim, hrvatsko-staroslavenskim i hrvatskim) i trima pismima (glagoljicom, latinicom i ćirilicom). Podsjetio je zatim kako srednjovjekovna književnost završava 1508. godine te je kao važan događaj izdvojio tiskanje Misala po zakonu rimskoga dvora 1483. godine. Poručio je kako je u to vrijeme žanrovski književnost bogata (liturgijski spisi, proza, apokrifi, povijesna proza, polemika…), a tematski se veže uz europsko srednjovjekovlje i lokalne priče. „Poezija je prigodničarska, često u osmercu, dvanaestercu i desetercu. Progovorio je potom o predstavi „Iskoni bje Slovo“ koju je priredio za izvođenje sa svojim učenicima te je kazao kako se radi o vrlo kompleksnom pothvatu u kojem je opjevano djelovanje Riječi, božanske osobe, koja je svjetlost i život čovječanstva. Predstavio je potom tijek nastanka spomenute predstave tumačeći njezin sadržaj započevši s Ivanovim proslovom. Istaknuo je zatim traktat „O pismenima“ koji je najpoznatiji tekst bugarske redakcije, a govori o tri faze slavenske pismenosti. Nadalje naglasio je važnost Bašćanske ploče, predstavio je jednu od najstarijih hrvatskih božićnih pjesama „Bog se rodi v Vitliomi“, satiričnu pjesmu „Svit se konča“, a zaključio govorom o „Šibenskoj molitvi“ kojom ujedno i završava predstava „Iskoni bje slovo“. Po svršetku predavanja sudionicima skupa je prikazan videozapis predstave „Iskoni bje Slovo“ koju su izveli članovu Suvremene dramske skupine Klasične gimnazije iz Zagreba u režiji prof. Darija Budimira.
Vjeroučitelji su na kraju imali priliku osvrnuti se na sadržaj izlaganja i videozapisa te postaviti pitanja predavaču te se na taj način aktivno i praktično uključiti u temu stručnog skupa, a cjelokupni program zaključio se evaluacijom, odnosno vrednovanjem skupa od strane vjeroučitelja.
