Ponedjeljak, 28. rujna 2026.
Biskupija
Vijesti Otvorene Orguljaške večeri u požeškoj Katedrali

Otvorene Orguljaške večeri u požeškoj Katedrali

Tradicionalne Orguljaške večeri, koje se održavaju o 29. obljetnici uspostave Požeške biskupije te u pripravi za proslavu zaštitnice Katedrale sv. Terezije Avilske, otvorene su u nedjelju 27. rujna 2026. godine u požeškoj Katedrali.

U Predgovoru knjižice o 31. Orguljaškim večerima, požeški biskup Ivo Martinović ističe kako „u našoj Katedrali, mjestu molitve i susreta s Bogom, zvuk orgulja već desetljećima okuplja vjernike i ljubitelje glazbe, povezujući umjetničko stvaralaštvo s otvorenošću ljudskoga srca za ljepotu i svetost. Zahvalni za sve ono što su Orguljaške večeri tijekom proteklih trideset godina darovale našoj crkvenoj i široj zajednici, i ove godine želimo u ljepoti glazbe prepoznati trag Božje dobrote i poziv na dublje zajedništvo s Njime i jednih s drugima.“

Potom podsjeća da ovogodišnje Orguljaške večeri započinju na dan proslave 29. obljetnice uspostave Požeške biskupije te svojim programom vode ususret svetkovini svete Terezije Avilske, zaštitnice Katedrale i grada Požege. „Ta povezanost glazbenih susreta i slavlja naše mjesne Crkve potiče nas da se sa zahvalnošću spomenemo svih koji su svojim životom, vjerom i darovima ugrađivali sebe u njezin rast. Među njima posebno mjesto pripada i onima koji glazbenim umijećem pridonose ljepoti bogoslužja te čuvaju i obogaćuju sakralnu glazbenu baštinu, prenoseći je novim naraštajima“, dodaje.

„Neka nam 31. požeške orguljaške večeri budu prigoda za duhovnu obnovu i zahvalno zajedništvo. Po zagovoru svete Terezije Avilske neka Gospodin blagoslovi sve sudionike, a ljepota glazbe koju ćemo zajedno slušati neka u nama probudi pjesmu hvale koja će se nastaviti u našim životima i djelima ljubavi“, zaključuje biskup svoj Predgovor.

Koncert prve večeri održao je orguljaš Ivo Mrvelj, predstavivši program koji je obuhvatio djela od baroka do 20. stoljeća. Nastup je započeo skladbom „Offertoire sur les Grands Jeux“ Françoisa Couperina, svečanim stavkom iz njegove Messe à l’usage des Paroisses, karakterističnim po punom zvuku francuske barokne orguljske tradicije.

Uslijedila su dva Bachova koralna preludija, „An Wasserflüssen Babylon“, BWV 653, temeljen na istoimenom koralu, te „Nun danket alle Gott“, BWV 657, obrada poznatog zahvalnog himna. Sonata u D-duru, op. 65, br. 5 Felixa Mendelssohna Bartholdyja, izvedena u tri stavka, predstavlja jedno od važnijih djela orguljskog repertoara 19. stoljeća i spaja melodijsku izražajnost s razvijenim orguljskim slogom.

Skladba „Romantisch“, op. 142, br. 3 Sigfrida Karg-Elerta donijela je primjer kasnoromantičarskog orguljskog izraza. Program je nastavljen improvizacijom Ive Mrvelja, a koncert je zaključen skladbom „Fest-Hymnus“, op. 20 Carla Piuttija, djelom iz njemačke orguljske tradicije 19. stoljeća.