Na svetkovinu Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je euharistijsko slavlje u župnoj crkvi u Novoj Gradiški prigodom proslave Zaštitnice Župe i Dana Grada. Koncelebrirali su svećenici novogradiškog dekanata na čelu s dekanom Željkom Volarićem. U ime nazočnih vjernika biskupu je dobrodošlicu zaželio župnik Branko Gelemanović. Uvodeći u misno slavlje biskup je župniku i vjernicima čestitao svetkovinu Zaštitnice Župe a gradonačelniku Dan Grada. Pozdravio je sve uzvanike Grada na svetoj misi, a na njemačkom jeziku one koji su stigli iz austrijskog grada Wolfsberga. Rekao je da nas je danas u Novoj Gradiški okupio uskrsli Gospodin, pobjednik nad smrću, koji je snagom svoje muke i smrti očuvao svoju Majku od ranjenosti iskonskim grijehom. U njoj, kako nas uči Drugi vatikanski sabor, prepoznajemo tko je konačno čovjek po Božjem naumu. Pozvao je prisutne da saberu svoje srce pred Bogom, i da pokajanjem povjere njegovu milosrđu sve ono što je u njima grješno i nemoćno.
U homiliji biskup je ustvrdio da nam suncem obasjan dan i plavo nebo u Novoj Gradiški na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije na svoj način svjedoči život drugačiji od naše svakodnevice označene grijehom i smrću, ostvaren u Isusovoj Majci. Podsjetio je kako se ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac trudi poticati ljude u Hrvatskoj da izrade određene komunalne, infrastrukturne, gospodarske i druge 
projekte za njihovo financiranje novcem iz europskih fondova. Upozorio je da ne postoji neki fond za financiranje projekta čovjek. Kazao je da je čovjek Božji projekt, čije nam idealno stanje tumači današnje prvo čitanje iz Knjige postanka, kao i sadašnje čovjekovo stanje označeno ranjenošću negativnošću, zlom i smrću. Ono se, tumači Pismo, dogodilo opredjeljenjem čovjekove slobode protiv Božjeg projekta a priklanjanjem napasti Zloga i projektu u čijem je središtu težnja biti kao Bog te određivati što je zlo a što dobro. Biskup je posvijestio nazočnima kako i danas u Hrvatskoj ima projekata o čovjeku koji su protivni Bogu, skrojeni na mjeru napasti i zla, upozorivši kako zlo kad mu podlegne naša sloboda svojim diktatom potamni pamet, zarobi savjest, umrtvi srce i upropasti čovjeka u njegovoj izvornosti. Pozvao je nazočne da uvijek razmišljaju o sebi kao Božjem projektu, te se ne daju zavesti različitim suvremenim ideološkim antropologijama, nemoćnima pred pitanjem zla i smrti.
Istaknuo je da Bog nakon Adamova opredjeljenja za zlo nije odustao od čovjeka kao svoga najvažnijeg projekta, nego je smislio strategiju njegova oslobođenja i punog ostvarenja, predvidjevši Ženu – Mariju čiji će Potomak zmiji napasnici satrti glavu. Kazao je da sv. Pavao u današnjem drugom čitanju iz Poslanice Efežanima predstavlja obnovu i dovršenje 
projekta čovjeka u Isusu Kristu, tvrdeći da nas je Bog Otac u njemu blagoslovio svakim blagoslovom nebeskim i zemaljskim, izabrao od postanka svijeta, ljubavlju predodredio da budemo sveti i neporočni. Biskup je ustvrdio da Bog nije pogriješio kad je svakog pojedinog od nas slabog i grješnog stvorio i pozvao u život, jer nam je u Isusu Kristu omogućio da budemo sveti. Pojasnio je da biti svet znači pripadati drugačijoj, višoj, božanskoj razini života, i da je svet ponajprije Bog koji je drugačiji od stvorenog svijeta, iznad prolaznosti, zla i smrti. Kad sv. Pavao veli da nas je Bog Otac u Isusu Kristu učinio svetima, to znači kako je u svojoj ljubavi predodredio da nas Isus Krist, u kojem je savršeno ostvaren Božji projekt čovjeka, iz ovog prolaznog i smrtnog svijeta uzdigne u Očev zagrljaj. Zaključio je kako Božji projekt čovjeka ne može ostvariti Europska unija niti bilo tko znanstvenim ili nekim drugim putem, nego jedino Bog svojom milošću.
Što je to milost, biskup je pojasnio primjerom majke koja je svojom ljubavlju sva usmjerena, naklonjena svome djetetu a da ono to ničim nije zaslužilo. Naglasio je kako nebo po svom anđeoskom glasniku u današnjem evanđelju za Mariju kaže da je milosti puna, ispunjena Božjom naklonošću i blizinom, ispunjena ljubavlju koja može u punini ostvariti ono što je Bog za nju smislio, te ju je već u njezinom začeću očuvao od rane 
iskonskog ili istočnog grijeha. Pojasnio je da začeće u Bibliji označava cjeloviti život novog ljudskog bića. U tom smislu psalmist govori da ga je Bog vidio prije nego li je bio u majčinu krilu, da je začet u Božjem naumu. Polazeći od toga da je svakog čovjeka smislila Božja ljubav i pozvala u život, biskup je pozvao nazočne da se odlučno suprotstave svima onima koji smatraju da u tek začetom djetetu nije prisutan čovjek, i da ga se može pobačajem ukloniti. Ohrabrio ih je da se ne daju zavesti, nego se zauzimaju za čovjekovo pravo na život od njegova začeća, u kojem je na svoj način prisutan cijeli čovjek i cijeli Božji naum o njemu, kao što je u malom žiru već prisutan veličanstveni hrast koji će iz njega izrasti.
Biskup je protumačio vjernicima kako je osobni grijeh povreda života, čin kojim smo protiv sebe i protiv drugoga, a tek onda kršenje nekog zakona ili pravila. No, istaknuo je kako se svaki čovjek bez osobne krivnje samim svojim rođenjem uključuje u svijet ranjen zlom i 
smrću, te u tom stanju naginje k osobnom grijehu, nanošenju zla samome sebi i onima oko sebe, te tako umire na razini duha, premda je možda tjelesno zdrav. Kazao je kako je od tog umiranja moćna osloboditi nas jedino Isusova ljubav na križu kojom je pobijedio smrt. Spomenuo je kako ga je za nedavnog posjeta Carigradu u jednoj crkvi impresionirao veličanstveni mozaik iz bizantskog doba na kojem Isus Krist u bijeloj odjeći, sav obasjan nebeskim sjajem, pruža ruke ljudima koji su u grobu. Podsjetio je nazočne da je Isus Krist u krštenju sve nas uhvatio za ruku, i snagom svoje ljubavi na križu oslobodio ranjenosti istočnim grijehom, otvorio put cjelovitog ostvarenja čovjeka u nama po Božjem naumu. Potaknuo ih je da se uz Marijinu pomoć čvrsto drže za Isusovu pobjedničku ruku. Pozvao ih je da zamole Mariju neka im pomogne razmišljati na Božji način, voljeti Božji projekt o čovjeku, nikoga ne prezirati, ali prozirati svakoga onoga tko im danas u Hrvatskoj želi nametnuti svoje pokatkad čudne i tragične projekte o čovjeku, kako bi s Isusom Kristom ostvarili smisao svoga postojanja. 
Na koncu misnog slavlja biskup je pozvao nazočne da nastoje na različitim razinama pripraviti dobre projekte za europske fondove, ali da pri tom ne zaborave sebe uključiti u fond Božje milosti po kojem se u njima može u punini ostvariti Božji projekt čovjeka. Svima je poželio puno Božjeg sunca i mira u srcima, te na njih zazvao blagoslov.
