Na početku nove školske i nastavne 2022./2023. godine požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je 6. rujna 2022. u požeškoj Katedrali euharistijsko slavlje sa zazivom Duha Svetoga za učenike Katoličke osnovne škole i Katoličke gimnazije te učenike drugih škola grada Požege. Koncelebrirali su Ivica Žuljević, predstojnik Ureda za katoličke škole, Marijan Pavelić, predstojnik Katehetskog ureda, Tomislav Dokoza, ravnatelj požeškog Kolegija i vjeroučitelj u Katoličkoj gimnaziji, Matej Filipović, prefekt u požeškom Kolegiju i vjeroučitelj u Katoličkoj osnovnoj školi, Mario Večerić, župnik Župe Sv. Terezije Avilske, Karlo Topalović, župni vikar Župe sv. Terezije Avilske i Matej Siluković, tajnik. Pozdravljajući nazočne učenike i školske djelatnike, biskup je rekao da je nova školska godina za sve njih, napose za prvašiće početak jednog novog životnog razdoblja koje će, nadamo se, završiti uspješno. Ustvrdio je da je ovo posebna školska godina jer započinje u vrijeme kada se Požeška biskupija spominje 25. obljetnicu svoga utemeljenja, podsjetivši da je odgojno-obrazovno djelovanje u katoličkim školama jedno od važnih područja njezina pastorala. Izrazio je uvjerenje da će učenici u novoj školskoj godini redovito dolaziti u školu, biti otvoreni jedni prema drugima, prema roditeljima i učiteljima, što je pretpostavka za dobro odvijanje odgojno obrazovnog procesa. Međutim, istaknuo je, da naša otvorenost ne bi smjela ostati ograničena samo na ljudske odnose, jer bi to bilo premalo. Okupili smo se danas u našoj Katedrali da bismo ovim misnim slavljem uspostavili odnos otvorenosti prema Bogu, bez kojega bi sve druge otvorenosti bile nepotpune, ustvrdio je biskup. Pozvao je mlade sudionike slavlja da se pokaju za grijehe, i dopuste Bogu da ih snagom svoga Duha iznutra očisti te mogu dostojno slaviti ovo sveto misno slavlje i u pravom raspoloženju započeti novu školsku godinu.
U homiliji biskup je zapitao nazočne učenike, osobito prvašiće, kako su se prvih dana nove školske godine snašli u školi. Pripomenuo je kako je važno dobro se snaći u novom prostoru i okruženju, znati u kojoj klupi tko sjedi, uputiti se u udžbenike, upoznati učitelje i jedni druge, ali da je od osobitog značenja snaći se u duši. Kazao je da smo danas u crkvi da bismo se uz pomoć naviještene Božje riječi i Isusove žrtve ljubavi koju slavimo u svetoj misi na početku nove školske godine snašli u svom duhu. Podsjetio je sudionike slavlja da je jedna od najizazovnijih činjenica to da postoje na ovom svijetu, da im je Bog podario život. Biskup je pozvao učenike neka tu činjenicu dobro upišu u svoje srce i promisle jesu li možda zauzeli mjesto nekoga koji se umjesto njih mogao roditi i koji bi bolje od njih znao i htio nešto ostvariti u životu. Kazao je kako je nova školska godina izazov i poticaj da je ne provedu uprazno, nego u njoj ostvare nešto dobroga. Upitao je sudionike slavlja s kime i kako kane proživjeti ovu školsku godinu, i po kojem je mjerilu prosuđuju hoće li ona ili neće biti dobra i uspješna. Kazao je da bi samo školski uspjeh pretočen u ocjene bio preslab kriterij, jer je od pitanja kakve će ocjene dobiti, važnije pitanje kakvi će oni ljudi postati, što se zbiva u njihovu srcu i duši. Potaknuo je nazočne učenike da promisle što će Hrvatska po njima dobiti u ovoj školskoj godini, jer su oni velika šansa da nam Domovina ne bude samo izvanjski lijepa, nego takva u njihovim srcima i dušama, koja se ostvaruje spremnošću da u vlastitoj izgradnji računaju s drugima – sa svojim roditeljima, nastavnicima, profesorima i prijateljima, a osobito s Bogom.
Polazeći od evanđeoskog ulomka koji prikazuje kako je Gospodin Isus, nakon noći provedene u molitvi, izabrao dvanaestoricu najbližih učenika, koje je prozvao apostolima, biskup je podsjetio učenike, osobito „klasičare“ koji uče grčki jezik, da riječ „apostol“ dolazi od grčkog glagola „apo-stélo“ što znači „odaslati, izaslati, poslati“. Ustvrdio je da su apostoli bili Isusovi izaslanici, koji su ga predstavljali i za nj svjedočili pred narodom. Biskup je djeci slikovito približio apostolsku službu, govoreći o veleposlanicima, odnosno ljudima koje predsjednici pojedinih država ili vlada šalju javnim dužnosnicima drugih država da u njima predstavljaju svoju državu i zastupaju njezine interese. Slično je Isus Krist svojim veleposlanicima, koje nazivamo apostolima, omogućio da boraveći s njime cijelo vrijeme njegova javnog djelovanja, budu osposobljeni predstavljati ga, naviještati i svjedočiti pred ljudima po svem svijetu. Biskup je pojasnio i razlog zašto je apostola bilo upravo 12, kazavši da je u Starom zavjetu bilo toliko plemena, temelj staroga Božjeg naroda Izraela, a dvanestorica apostola označuju Crkvu, novi Božji narod koji Isus osniva. Dodao je da apostolsko poslanje danas u Crkvi vrše biskupi kao zbor apostolskih nasljednika na čelu s Petrovim nasljednikom, rimskim biskupom.
Na temelju prvog naviještenog čitanja iz Djela apostolskih o silasku Duha Svetoga na apostole na dan Pedesetnice, biskup je naglasio da su apostoli mogli izvršiti Isusovo poslanje, biti njegovi veleposlanici i temelj novoga Božjeg naroda u snazi Duha Svetoga koji je na njih sišao. Podsjetio je na tvrdnju pisca Djela apostolskih da su učenici bili ispunjeni Duhom Svetim te da su počeli govoriti jezikom koji su razumjeli ljudi različitih jezičnih pripadnosti. Biskup je upozorio kako se ispunjenost Duhom Svetim i njegova djelatna prisutnost u pojedinoj osobi može ostvariti samo u njezinoj otvorenosti za Boga. Podsjetio je kako prijatelj za kojeg smo otvoreni utječe na nas svojim duhom, pokreće nas na djelovanje i snažno nas s njime povezuje u plemenitosti i dobroti, ostvaruje zajedništvo. Šaljući svoga Duha apostolima na čelu s Petrom, Isus ih je ispunio svojim energijama pobjede nad smrću, najdublje povezao u zajedništvo koje se zove Crkva, te ona nošena tom istom snagom traje dvije tisuće godina i ostvaruje se i u našoj požeškoj Biskupiji. Upozorivši da čovjek može biti ispunjen i zlim duhom, duhom mraka, biskup je pozvao učenike da svojim otvorenim srcima za Isusa Krista budu prostor djelovanja Duha Svetoga, i da mu dopuste da on, a ne zli duh, određuje njihovu a po njima i našu hrvatsku sudbinu. Još je dodao da Isusovi učenici u njegovoj Crkvi, snagom primljenog Duha govore jezikom koji je zajednički svim ljudima, a to je jezik ljubavi. Duh Sveti nas je u krštenju i drugim sakramentima osposobio da budemo ljudi ljubavi te ovisi o našoj suradnji s njime koliko ćemo to uistinu i biti, kazao je biskup. Pozvao je učenike neka u okviru svojih školskih programa marljivo uče različite strane jezike, ali da ne propuste naučiti i svakodnevno se kao članovi Isusove Crkve služiti jezikom Duha Svetoga, Isusove ljubavi za nas. Podsjetivši sudionike slavlja da je Požeška biskupija 25 godina dio Isusove Crkve, biskup je naglasio kako ih ona s radošću sve prima i u svojim im katoličkim školama svjedoči da ih promatra pogledom Isusove ljubavi, te ih je pozvao da i oni na isti način gledaju jedni druge i da je u tom posebnost i ljepota katoličkih škola. Također ih je pozvao da u životu tako biraju, da ne budu prevareni, nego obogaćeni svim onime čime ih jedino Bog može ispuniti.
Na svršetku slavlja biskup je rekao učenicima da ih je Isus Krist u ovom misnom slavlju ohrabrio svojim božanskim riječima a u svetoj pričesti nahranio božanskim kruhom, te sada s pravom mogu reći da su svi oni njegovi veleposlanici. Pozvao ih je da pokrenuti njegovim Duhom upravo takvi budu jedni drugima u ovoj školskoj godini, i u učenju, i u igri, i u molitvi, i u svim drugim aktivnostima, kako u školi, tako i u svojim obiteljima. Poželio im je da po njima svaka naša škola bude velika, otvorena stvarnost u kojoj se u molitvi očekuje i zaziva prisutnost Duha Svetoga. Također im je poželio da u snazi Duha Svetoga bude blagoslovljena i uspješna nova školska godina koju su započeli. Izrazivši zadovoljstvo što je danas mogao biti s njima, kazao je da se raduje ponovnom susretu idućega 24, rujna kada će u okviru Biskupijskog dana u Požegi ujedno biti proslavljen Dan naših katoličkih škola.
