Pod predsjedanjem požeškog biskupa Antuna Škvorčevića u prostorima Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, 10. listopada 2022. održana je sjednica Odbora HBK za odnos sa Židovima i muslimanima. Na sjednici su sudjelovali članovi Odbora: Ivan Koprek, Tomislav Kovač, Stipo Kljajić, Edvard Punda i Davor Vuković.
Biskup Antun je u pozdravnoj riječi podsjetio članove Odbora kako im je povjereno da s polazišta II. Vatikanskog sabora, navedenih u Deklaraciji „Nostra aetate“ o odnosu prema nekršćanskim religijama te od već postojeće povezanosti sa Židovima i muslimanima nastoje pronalaziti mogućnosti njegovanja što primjerenijih odnosa HBK prema njima u konkretnim hrvatskim okolnostima. Kao savjetodavno tijelo HBK Odbor u skladu s Pravilnikom Tajništva HBK djeluje u njezinoj službi i ostvaruje one zadaće koje mu ona povjeri. Kazao je kako „Nostra aetate“ polazi od činjenice da cijelo čovječanstvo teži prema svome jedinstvu, kojem služi i Crkva, kako su svi ljudi Božja stvorenja a različite religije na institucionalan način odražavaju tajanstvenu moć prisutnu u čovjekovu životu i svijetu, koja upućuje na onostranost i samoga Boga. Spomenuti koncilski dokument napose upozorava na povezanost koja postoji između kršćanstva i Židovstva te islama, navodeći teološke razloge koji potiču Crkvu da nastoji s njima biti u posebnom odnosu. Biskup je naveo citat iz „Nostra aetate“ koji je valjano polazište Odbora u njegovu djelovanju: „Ona (Crkva) stoga bodri svoje sinove da razborito i s ljubavlju putem razgovora i suradnje sa sljedbenicima drugih religija, svjedočeći kršćansku vjeru i život, priznaju, čuvaju i promiču ta duhovna i moralna dobra kao i te socijalno-kulturne vrednote“ (NA 2).
P
otpisujući s velikim kairskim imamom Al-Tayyebom Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu u Abu Dhabiju, 4. veljače 2019. papa Franjo je dao navedenom koncilskom naučavanju nove naglaske, polazeći od sadašnjih svjetskih okolnosti. Biskup Antun je protumačio već postojeće odnose HBK sa Židovima i muslimanima, kao što su pozivi na pojedine događaje, čestitanje blagdana, zajednički spomen na poginule, napose u Jasenovcu, suradnja na odgojno-obrazovnom i drugim područjima, istaknuvši da je potrebno te odnose profilirati i konkretizirati na pojedinim razinama. Obrazložio je odluku HBK o razdvajanju dijaloga s religijama od ekumenizma po uzoru na Svetu Stolicu, koja ima odvojenu Komisiju za odnos sa Židovima ali povezanu s Papinskim vijećem (danas Dikasterijem) za promicanje jedinstva kršćana te ima Komisiju za odnos s muslimanima, povezanu s Papinskim vijećem (danas Dikasterijem) za međureligijski dijalog. Odbor HBK za odnos sa Židovima i muslimanima ima na čelu predsjednika Biskupske komisije HBK za ekumenizam. Biskup je predložio članovima Odbora da profesor Tomislav Kovač preuzme službu tajnika, što je jednoglasno prihvaćeno.
Kao poticaj na promišljanja o djelovanju HBK u odnosu prema muslimanima, profesor Kovač je zatim predstavio rad sličnih tijela drugih biskupskih konferencija diljem Europe, posebno u Francuskoj, gdje je odnos katolika i muslimana važan među ostalim i zbog povijesnih i suvremenih društvenih razloga. Spomenuo je nekoliko međureligijskih inicijativa Hrvatske biskupske konferencije i pojedinih biskupija u Hrvatskoj, od čestitanja blagdana do međusobnih susreta sa Židovima i muslimanima, napose međureligijsku molitvu za žrtve Jasenovca i druge stradalnike u vrijeme II. svjetskog rata, zahvaljujući inicijativi Požeške biskupije, te Dan „duha Asiza“. Naglasio je kako bi Odbor trebao pridonijeti jačanju otvorenosti prema međureligijskom dijalogu općenito, podržavajući već postojeća događanja. Predložio je susrete članova Odbora s predstavnicima židovske i islamske zajednice u Hrvatskoj kako bi se međusobno upoznali i razmijenili poglede o mogućoj suradnji, napose u oblikovanju zajedničkih stavova i izjava o određenim moralno-društvenim pitanjima. Osim toga, zauzeo se da Odbor pripravi dokument HBK o odnosu s religijama po uzoru na nedavni dokument o ekumenizmu pod naslovom „Poticaji i smjernice za zauzetije ekumensko djelovanje“ koji bi utvrdio osnovna polazišta, ciljeve i načine odnosa katoličkih vjernika prema Židovima i muslimanima.
U raspravi je svaki član Odbora istaknuo vlastite prioritete s obzirom na navedene prijedloge te su oni prihvaćeni kao polazište za njegov rad, koji će biti predstavljen HBK na skorom plenarnom zasjedanju. Biskup Škvorčević zahvalio je članovima Odbora za prijedloge i za iskazanu spremnost da dadnu svoj doprinos u izgradnji odnosa prema Židovima i muslimanima kod nas.
