U Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi pod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorčevića, 3. studenog 2022. održana je sjednica Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije. Nakon molitve Trećega časa, pozdravljajući nazočne vijećnike, biskup Antun je rekao da je 25 godina postojanja Požeške biskupije donijelo i određeno iskustvo sinodalnosti među ostalim i po djelovanju Prezbiterskog vijeća te da u tom duhu i na ovoj sjednici razmišljamo o poslanju koje nam je povjereno. Istaknuo je da danas Crkva u Hrvatskoj i u svijetu živi svoje poslanje u okolnostima za koje smijemo reći da su teške. Rat u Ukrajini i sve što je s time povezano u psihološkom, političkom, ekonomskom i drugom pogledu zabrinjava i nas svećenike, te se s pravom pitamo što nam je činiti. Valja nam se podsjetiti da smo poslani ne samo dijeliti brige čovjeka i svijeta, nego ih i evangelizirati, ustvrdio je biskup. Kazao je da evangelizirati znači o svemu promišljati i djelovati s polazišta evanđelja, te da upravo u tome leži i smisao sjednicâ Prezbiterskog vijeća na kojima nastojimo razmatrati određena aktualne pitanja pastoralne i upravne naravi, da bismo mogli biti Crkva koja evangelizira konkretna stanja ljudskog života. Polazeći od kratkog ulomka Knjige mudrosti iz molitve Trećega časa, u kojem sveti pisac, razmišljajući o prošlosti svoga naroda, vjernički zaključuje da je Bog bio prisutan u svim događajima i uzvisio i proslavio svoj narod, svagda mu i svugdje bio na pomoć, biskup je ustvrdio da smo i mi ove godine u slavljima Srebrnog jubileja Požeške biskupije, svraćajući svoj vjernički pogled unatrag zahvalno prepoznali da nas je Gospodin Bog u nevoljama i nemoćima koje smo proživljavali uzvisivao i proslavljao, te da bez njegove pomoći ne bismo mogli izvršiti svoje poslanje. Zahvalio je svećenicima za sve što su od osnutka Biskupije nastojali vjerno ostvarivati, kao i za sudjelovanje u programima proslave njezine 25. obljetnice. Izrazio je uvjerenje kako niti u našim budućim nastojanjima nećemo ostati bez Božje pomoći. Podsjetio je zatim vijećnike da je zbog promjena u rasporedu svećeničkih službi minulog ljeta, došlo i do određenih promjena u sastavu Prezbiterskog vijeća, uputivši dobrodošlicu novim članovima. Potom je obrazložio pojedine točke Dnevnog reda, zaželjevši vijećnicima plodonosan rad. Tajnik Vijeća Robert Kupčak pročitao je zatim zapisnik posljednje sjednice Vijeća.
S obzirom na središnju točku dnevnoga reda sjednice „Odluke Biskupijskog dana o 25. obljetnici Biskupije i njihova provedba“ upravitelj Pastoralnog centra Robert Kupčak kazao je kako na temelju ishoda sinodskog savjetovanja i iskustva biskupijskog pastoralnog djelovanja, koji su na sažet način uneseni u Odluke Biskupijskog dana, voditelji pojedinih pastoralnih povjerenstava i tijela žele vijećnicima predložiti način njihove provedbe. Osvrćući se na temu župne kateheze predložio je izradu plana i programa kao i katehetske građe za prve dvije godine trogodišnje priprave kandidata za svetu potvrdu kako to predviđa Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici HBK-a, te izradu individualiziranog plana i programa priprave za sakramente djece s teškoćama u razvoju na čemu će raditi Povjerenstvo za pastoral osoba s invaliditetom. Ravnatelj Caritasa Mario Večerić progovorio je o mogućnostima zauzetijeg djelovanja župnih karitasa, čemu predstoji bolja strukturiranost i organizacija biskupijskog Caritasa, osvrnuvši se na provedbu trenutnog projekta „Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći“ iz sredstva Europske unije. Povjerenik za medije i pastoral mladih Marijan Pavelić predložio je način boljeg uključivanja svećenika i mladih u programe navedenih tijela te mogućnost organiziranja određenih programa na dekanatskoj razini kao i način osposobljavanja župnih suradnika-dopisnika. Povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Tomislav Dokoza prikazao je mogućnost zauzetijeg rada s članovima biskupijskog Djela za duhovna zvanja, ministrantima te drugom djecom i mladima u čemu bi važnu ulogu imali pojedini svećenici koji bi promicali i koordinirali programe pastorala duhovnih zvanja u određenom dekanatu. Na koncu je upravitelj Pastoralnog centra Kupčak još progovorio o mogućnostima promicanja liturgijskih službi vjernika laika u našim župama te o određenim pitanjima pastorala braka i obitelji. Istaknuo je kako je sinodsko savjetovanje očitovalo da vjernici u našim župama žele obiteljske zajednice, kazavši kako je Povjerenstvo za pastoral braka i obitelji već oblikovalo određeni broj tema katehetsko-molitvenih susreta bračnih parova na temelju kojih bi se izradila građa te kako Povjerenstvo predlaže dekanatske susrete za mlade bračne parove i doradu biskupijskog priručnika priprave za brak.
U širokoj raspravi koja je uslijedila među vijećnicima – napose u pitanjima pastorala duhovnih zvanja – biskup Antun je, među ostalim, istaknuo kako je presudan osobni pristup svećenika mladom čovjeku bez kojega uspostavljene strukture mogu ostati neplodne. Potaknuo je svećenike na veći žar i zauzetost u pitanjima pastorala mladih i duhovnih zvanja te na međusobnu požrtvovnu suradnju. Govoreći zatim o spomenutom karitativnom djelovanju, biskup je kazao kako je ono važna sastavnica Crkve te da bi bolje strukturiranje biskupijskog, a onda i župnih karitasa trebalo ići za tim da se oživi i potakne vjernike u karitativnom djelovanju – u čemu je od velike pomoći posebna osoba zadužena za to u biskupijskom Caritasu. Osvrćući se na obiteljski pastoral biskup je kazao kako je u župi važno poći od nekoliko bračnih parova koji tvore obiteljsku župni zajednicu, okupljati ih s polazišta vjere i zajedno s njima tražiti odgovore i rješenja za određena pitanja bračnog i obiteljskog života te budu pomoć župniku u pastoralnom djelovanju na tom području. Vijećnici su zajedno s biskupom zaključili kako je o spomenutim i drugim pitanjima koja su predstavili voditelji biskupijskih pastoralnih tijela potrebno progovoriti na ovogodišnjim arhiđakonatskim susretima članova župnih pastoralnih vijeća te je dogovoreno da se njihovi susreti održe na početku došašća: u Slavonsko-podravskom arhiđakonatu 28. studenog, u Posavskom arhiđakonatu 29. studenog, u Katedralnom arhiđakonatu 30. studenog i u Zapadno-slavonskom arhiđakonatu 1. prosinca.
Zatim je biskup Antun predstavio pitanje usklađivanja crkvenog financijskog sustava povezano s uvođenjem eura kao sredstva plaćanja u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. o kojem su hrvatski biskupi raspravljali i donijeli određene zaključke na svom nedavnom jesenskom plenarnom zasjedanju, a o kojem je bilo rasprave i na skupštini biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine prošloga tjedna. Pojasnio je ono što se odnosi na svećeničku mjesečnu nagradu kao i pitanje bodovnog salda te doprinos crkvenih službenika za domaćinstvo pravne osobe u kojoj djeluju. Raspravljeni su neki problemi rashodovne i prihodovne strane župnog proračuna gdje važnu ulogu ima doprinos vjernika župnoj blagajni koji se trenutačno ostvaruje kroz tzv. „obiteljski dar“ i/ili „lukno“. S obzirom na jedinstveni iznos doprinosa vjernika župnoj blagajni na razini Biskupije vijećnici su dali svoje prijedloge, a sve u cilju traženja načina kako proračunsko funkcioniranje župa učiniti održivim u sadašnjem trenutku. Biskup je kazao kako će spomenuta kao i druga pitanja biti tema ovogodišnjih jesenskih svećeničkih susreta trajne formacije te je dogovoreno da se oni održe po sljedećem programu: u Slavonsko-podravskom arhiđakonatu 14. studenog, u Zapadno-slavonskom arhiđakonatu 15. studenog, u Posavskom arhiđakonatu 16. studenog te u Katedralnom arhiđakonatu 17. studenog.
Vijećnici su se također dotaknuli i pitanja popisa pučanstva 2021. i brojčanog stanja Požeške biskupije te je istaknuto kako je smanjenje broja vjernika značajan podatak, no ne takav da bi svećenicima trebao biti smetnja u pastoralnom djelovanju. Predloženo je da se sa svakim župnim ekonomskim vijećem razmotri što je sve moguće učiniti da bi se smanjili rashodi župne blagajne predstojeće zime uzimajući u obzir i pitanje mjesečne svećeničke nagrade te mogućnost participiranja određene župe u biskupijskom „interventnom fondu“, ali uvijek tako da se ne povrijedi pravednost, koja traži jednaku nagradu za jednak rad.
Pri koncu sjednice biskup Antun je još podsjetio vijećnike kako je u prigodi 25. obljetnice Biskupije tiskana opsežna znanstveno-stručna monografija o požeškoj Katedrali, kao i manje knjige o Katedrali i Svetištu Gospe Voćinske, a da je HBK-a izdala novi Kantual te da da svaki župni ured treba imati navedena izdanja. Na koncu je zahvalio vijećnicima za doprinos koji su dali u današnjem radu Prezbiterskog vijeća.
