U prostorima Biskupskog ordinarijata u Šibeniku održana je 27. listopada 2023. sjednica Biskupske komisije HBK za ekumenizam. Uz predsjednika Komisije požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, na sjednici su sudjelovali bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, šibenski biskup Tomislav Rogić te stručnjak za ekumenizam fra Ivan Macut, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Na dnevnom redu bila su tri aktualna ekumenska pitanja: Odnos HBK prema Hrvatskoj Starokatoličkoj Crkvi, ekumensko značenje škola koje pohađaju katolički učenici a osnivači su im Savez Baptističkih Crkava u RH i Kršćanska Adventistička Crkva u RH te načelni stav Katoličke Crkve s obzirom na inicijativu osnutka Hrvatske Pravoslavne Crkve.
U razmatranju pitanja odnosa Katoličke Crkve u Hrvatskoj prema Hrvatskoj Starokatoličkoj Crkvi, koje je dobilo na aktualnosti proslavom 100. obljetnice njezina priznanja u rujnu ove godine, članovi Komisije su istaknuli kako u tom pogledu valja postupati načelno i s velikom osjetljivošću za vjernike Katoličke Crkve. Naime, osnovno je ekumensko načelo II. vatikanskog sabora da sadašnji vjernici određene kršćanske zajednice nemaju krivnje za nastale podjele u prošlosti, te da na temelju primljenog krštenja valja s njima njegovati povezanost i iskazivati im poštovanje, kako tvrdi Dekret o ekumenizmu „Unitatis redintegratio“ (br. 3). Među hrvatskim starokatolicima malo je onih koji potječu iz obitelji čiji su preci bili pripadnici spomenute Crkve. To još više vrijedi za svećenike koji su zbog ženidbe ili nekih drugih moralnih razloga prešli iz Rimokatoličke Crkve u starokatolike. Slično je s određenim brojem vjernika koji je pristupio Starokatoličkoj Crkvi zbog ponovne ženidbe koju ne može ostvariti u Rimokatoličkoj Crkvi ili su se na to odlučili privučeni pristupom navedene Crkve prema nekim nacionalnim pitanjima. Ekumenizam je nastojanje oko odnosa prema nekoj Crkvi ili crkvenoj zajednici, ali se on odvija preko određenih osoba, te se stoga postavlja osnovno načelno pitanje: je li moguć stvarni ekumenizam s onima koji su do nedavno pripadali Rimokatoličkoj Crkvi. Članovi Komisije složili su se kako je Katolička Crkva u Hrvatskoj, vjerna ekumenskim načelima II. vatikanskog sabora, dužna u izgradnji svojih odnosa prema drugim kršćanskim zajednicama imati osjetljivost za katoličke vjernike, koje ne smije staviti u sumnju s obzirom na cjelovit sadržaj vjere i morala, niti ih povrijediti na način da s nekadašnjim njihovim župnicima, koji su prešli u Starokatoličku Crkvu nastupaju u javnosti kao da se ništa nije dogodilo. Zaključili su kako polazeći od svetog krštenja valja prema njima iskazivati poštovanje, a glede javnih nastupa s njima biti suzdržan ondje gdje ekumenska načela to traže. Po tom načelu Jugoslavenska se biskupska konferencija ravnala prema starokatolicima a nastavila ga je Hrvatska biskupska konferencija.
Potom su članovi Komisije raspravili pitanje ekumenskog značenja Srednje škole Čakovec, čiji je osnivač Savez Baptističkih Crkava u RH i Srednje škole u Maruševcu, čiji je osnivač Kršćanska Adventistička Crkva u Hrvatskoj kao i Učeničkog doma Srednje škole u Maruševcu. Naime, većina učenika u tim školama katolički su vjernici, te između ostalog određenu poteškoću stvara činjenica što spomenute dvije Crkve ne priznaju krštenje u Katoličkoj Crkvi a Adventistička Crkva ne sudjeluje u ekumenizmu. Spomenute Crkve omogućile su da u njihovim školama predaju katolički vjeronauk vjeroučitelji koje je postavila Varaždinska biskupija. No, članovi Komisije smatraju da to nije dovoljno za učenike koji ne pripadaju Crkvama osnivača tih škola. Zaključili su kako je potrebno razgovarati s vodstvom spomenutih Crkava i nastojati doći do dogovora da se katoličkim vjernicima u navedenim školama uz vjeronauk omogući i izgradnju u vjeri sudjelovanjem na programima katoličke vjerske kulture i uvođenja u život po vjeri, o čemu trebaju dati svoje mišljenje i roditelji.
Predmet razmatranja na sjednici bio je i osnutak Hrvatske Pravoslavne Crkve, koji podržava i određeni broj katolika, među njima i neki zaređeni službenici. Članovi Komisije složili su se kako se to pitanje ne odnosi na Katoličku Crkvu, nego je unutarnja stvar Pravoslavne Crkve, njezina vodstva i vjernika, njezine organizacije i zakonitog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Kao što načelno nije moguće prihvatiti da neka pitanja Katoličke Crkve i vjere rješavaju pripadnici drugih vjerskih zajednica ili političari, ne može se prihvatiti s naslova vjere da to rade katolički vjernici s obzirom na druge vjerske zajednice. Pored toga, nastojanjem oko osnutka Hrvatske Pravoslavne Crkve promiče se upravo ono što se prigovara Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi: njezin nacionalni predznak. Članovi Komisije podsjetili su da hrvatstvo koje se hrani protusrpstvom nije evanđeosko domoljublje te stoga ono s naslova vjere nije prihvatljivo. Oni koji se zauzimaju za osnivanje Hrvatske Pravoslavne Crkve polazeći od protusrpskih stavova i isključivosti prema Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, svode pitanje vjerske eklezijalne naravi na političko-nacionalnu razinu. Biskupi su izrazili uvjerenje kako je katoličkim vjernicima potrebno pomoći da usvoje jasna načela Katoličke Crkve s obzirom na navedeno pitanje i da izgrađuju pravilne vjerničke stavove prema drugim kršćanskim zajednicama.
Predsjednik Komisije biskup Škvorčević na kraju je zahvalio napose domaćinu biskupu Rogiću, spomenuvši kako će zaključci ove sjednice biti podastrti hrvatskim biskupima na njihovu plenarnom zasjedanju u studenom ove godine.
