Biskupova korizmena poruka 2007.

3

Korizma – euharistijsko vrijeme

Započinje korizma – vrijeme priprave za proslavu svetoga trodnevlja Isusove muke, smrti i uskrsnuća te naših duhovnih napora oko obnove vjernosti onom životu, kojega nam je Gospodin udijelio po sakramentima kršćanske inicijacije. Korizma je ujedno vrijeme priprave za naš drugi Biskupijski euharistijski kongres, središnji događaj o desetoj obljetnici utemeljenja i uspostave Požeške biskupije. On se održava i o sedamdesetoj obljetnici znamenitoga Kongresa, kojega je u teškim vremenima prije II. svjetskog rata predvodio u Požegi bl. Alojzije Stepinac. U nedjelju, 30. rujna ove godine, okupit ćemo se iz svih župa na postajno euharistijsko slavlje u Požegi kako bi se naša mjesna Crkva očitovala i ostvarila kao dio jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve, kojoj u ljubavi predsjeda nasljednik sv. Petra – papa Benedikt XVI. Euharistijski kongres održat će se na temu biskupijskoga gesla Krist danas i uvijeke (usp. Hebr 13,8) te se i naša korizmena duhovna obnova odvija u njegovu svjetlu.

Materijalno i duhovno siromaštvo

1. Minulih dana Svjetska banka predstavila je svoj izvještaj o životnom standardu i regionalnom razvoju u Hrvatskoj. Po njemu su središnja i istočna Hrvatska najsiromašniji dijelovi naše domovine. Dobro je da se sastavljaju takva izviješća i da se upozorava javnost na gospodarske pokazatelje, no to nije dostatno. Postoji i duhovno siromaštvo u Hrvatskoj o kojem se rjeđe govori, a teže je od materijalnoga. Očituje se sve češćim gubitkom moralnih načela u privatnom i javnom životu, relativiziranjem vrijednosnih sustava utemeljenih na ljubavi, duhovnoj sastavnici u kojoj je ukorijenjen brak, obitelj, odgoj djece i drugi međuljudski odnosi. Svjedoci smo kako se s moralnim zasadama, stoljećima mukotrpno izgrađivanim vrijednosnim sustavima u nas olako poigravaju određeni pojedinci i udruge, koji za svoje razorne ciljeve upotrebljavaju medije u našoj domovini. U ime znanosti, prozirno i na nedemokratski način nastoji se iz javnoga obrazovno-odgojnoga sustava u Hrvatskoj isključiti sve što je drugačije od interesnoga diktata određene skupine. Roditeljima, šutljivoj većini, priječi se tako ostvarivanje prava na odgoj vlastite djece. I to su procesi koji Hrvatsku vode k daljnjem duhovnom osiromašenju.

2. Svako istraživanje čovjekova siromaštva zacijelo mora krenuti od činjenice da je on duhovno i tjelesno biće. Čovjek je osoba, duhovna stvarnost u tjelesnom obliku. On je duh u tijelu. Ono što mu daje identitet i što nadilazi tjelesno, njegov je duh. Materijalno siromaštvo u Hrvatskoj, posljedica je, među ostalim, i duhovnoga siromaštva koje dopušta sebičnost i nebrigu za bližnje. Moramo stoga upozoriti na potrebu vrednovanja duhovne sastavnice u promišljanjima o materijalnom siromaštvu. Treba se upitati, razumiju li svi nositelji vlasti na lokalnim i državnim razinama, koliko je duhovna sastavnica važna za istinski gospodarski oporavak i napredak naše domovine, posebno Slavonije? Očekujemo od dužnosnika manje bavljenja vlastitom karijerom i promidžbenom strategijom za osvajanje glasova birača na skorim parlamentarnim izborima, a više samozatajnih i samoprijegornih nastojanja oko ozbiljnih i ostvarivih programa gospodarskoga razvoja na našim prostorima.

Euharistija – bogatstvo Božje ljubavi za čovjeka

3. Ovih dana među množinom plakata po hrvatskim gradovima i cestama, nalazi se i UNICEFOV koji kaže: Djeca rastu od poljupca. Dijete kao i odrastao čovjek trebaju ljubav kako bi duhovno rasli i druge duhovno obogaćivali. Papa Benedikt XVI. u svojoj enciklici Bog je ljubav upozorio je na siromaštvo i nemoć zapadne jednodimenzionalne materijalističke kulture i potrošačkoga mentaliteta i podsjetio na ljubav kao jedini istinski temelj čovjeka i života uopće. U svojoj korizmenoj poruci uputio nam je poziv: »Provedimo, dakle, korizmu kao ‘euharistijsko’ vrijeme, u kojem, prihvaćajući Isusovu ljubav, učimo širiti je oko sebe svakim činom i riječju.« (Poruka pape Benedikta XVI. za korizmu 2007., Vidjet će onoga koga su proboli).

Na prvu korizmenu nedjelju slušamo kako je Isus bio napastovan od Zloga, koji mu je sugerirao neka na početku svoga javnoga djelovanja sve stavi na kartu materijalnoga, na kruh. Isus mu odgovara: Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta (Mt 4,4). Ova Isusova tvrdnja ima svoj duboki euharistijski smisao. Naime, upravo u euharistiji susrećemo pomiren materijalni i duhovni svijet. Ona je događaj kruha i riječi, nevidljiva Božja ljubav u vidljivoj prilici kruha. Na oltaru »kruh i vino, povezani s riječju, postaju tijelo i krv Riječi« (sv. Augustin, Govor 299). Valja i ovom prigodom što glasnije ponoviti kako je Isusova smrt na križu čin Božje ljubavi za čovjeka, koju je upravo tako protumačio Isus kad je rekao Nikodemu: Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni (Iv 3,16). To znači da kršćanstvo nije ponajprije sustav moralnih odredbi, po kojima se čovjek može osjetiti stavljen u svojevrsni tjesnac, nego je ono sloboda, utemeljena u Bogu koji je ljubav (usp. 1 Iv 4,8). Isus Krist je Božji poljubac svakom čovjeku, od čije ljubavi on iznutra može rasti na mjeru Božjega života. Već sama riječ Božja koja se naviješta u euharistijskom slavlju unosi u vjernika tu ljubav, a kruh kojega Duh Sveti po svećenikovim riječima pretvara u tijelo Isusovo na križu položeno za nas, daje pričesnicima udio u životu što ga ostvaruje njegova žrtva za nas. Tako se u svetoj misi događa zajedništvo čovjeka na Božjem životu, čovjek iznutra bogat, nevidljivo raste na mjeru Božjeg dara u Isusu Kristu. To zajedništvo ljudi na Božjem životu zove se i jest Crkva, koja se ostvaruje u euharistiji. Stoga je upravo euharistija, po riječima II. vatikanskog sabora, vrhunac i izvor sveg života Crkve (usp. SC 10). To nevidljivo zajedništvo ostvaruje se i očituje u svetoj misi na vidljiv način, osobito kad joj predsjeda biskup kao jedan od članova zbora apostolskih nasljednika, okružen prezbiterima i đakonima, svojim suradnicima, te drugim službama i vjernicima (usp. SC 41). I upravo to će biti postajno euharistijsko slavlje našega Biskupijskog euharistijskog kongresa, kojim ćemo se najbolje spomenuti desete obljetnice naše mjesne Crkve.

Priprava za Uskrs i Biskupijski euharistijski kongres

4. Što je potrebno činiti ove korizme da se dobro pripravimo za Uskrs i za naš euharistijski kongres? Valja poslušati Isusa i krenuti putem obraćenja. To znači prihvatiti istinu o čovjeku kao biću kojega u njegovoj tjelesnoj, prolaznoj stvarnost iznutra može preobraziti samo Božja ljubav za neprolazno, za život vječni. Ona se u nama ostvaruje već pomnim slušanjem Božje riječi i kroz nastojanje oblikovati svoj život u skladu s njome. Odlučimo budnom vjerom redovito sudjelovati na svetoj misi, prvenstveno nedjeljom, i pobrinimo se da budemo čiste savjesti kako bismo mogli pristupiti svetoj pričesti i tako postati dionicima Isusove ljubavi, jače od smrti. Zahvaljujmo na Isusovu djelu i čuvajmo zajedništvo s njim odlaskom u crkvu i kad nije misa, pa se u sabranosti i molitvi poklonimo pred Presvetim. Neka svaki župnik u svojoj župi tijekom korizme odredi dan u tjednu, po mogućnosti četvrtak ili petak, za održavanje zajedničkoga klanjanja pred Presvetim. Sve će nas to obogaćivati Božjim darom i osposobljavati nas da gledamo druge ljude kao braću i sestre te nam otvoriti srca da sa siromašnima i nevoljnima dijelimo svoj kruh. Materijalna dobra, podijeljena siromasima, postaju naše pravo bogatstvo. Tako se ostvaruje ono što je sv. Pavao rekao za Isusa: Premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite (2 Kor 8,9). Bit će to naš doprinos da materijalno siromašna Slavonija bude duhovno bogat dio Hrvatske, po ljubavi kojom nas Bog svakodnevno obdaruje i po odnosu kojega iz dana u dan gajimo jedni prema drugima.
Raduje me što će vam u tom nastojanju na pomoći biti i naše biskupijsko glasilo znakovita naslova Zajedništvo, koje ćete u svim župama moći dobiti na prvu korizmenu nedjelju. Želja nam je i na ovaj način služiti zajedništvu Crkve, koje u nama ostvaruje Isusova ljubav u snazi Duha Svetoga, a očituje se u euharistijskom slavlju i življenju ljubavi prema bližnjemu. Od srca vam ga svima preporučujem. Unesite ga u svaku našu obitelj i neka Zajedništvo bude jedan od načina na koji ćete svjedočiti svoju pripadnost našoj Biskupiji.

Solidarnost sa siromasima

5. Ovo je prigoda da vam od srca zahvalim na prošlogodišnjem vašem korizmenom daru, kojim smo mogli pomoći izgradnju ili popravak jedanaest domova siromašnih obitelji. Pozivam vas da tijekom ovogodišnje korizme svojim odricanjem, osobito petkom kad obavljamo pobožnost križnoga puta, prikupljamo pomoć za starce i starice – prognane iz Bosne i Hercegovine koji žive na području naše Biskupije – a primaju iz susjedne države tako malu mirovinu da iz nje sebi ne mogu osigurati ni najnužnije za život. Kao i prijašnjih godina, vaš će dar na Veliki četvrtak svećenici prinijeti na oltar u Požegi za mise na kojoj se posvećuje ulje. Odlukom hrvatskih biskupa, treća korizmena nedjelja određena je danom solidarnosti s katolicima u Bosni i Hercegovini, stoga ćemo za njih moliti i svu milostinju skupljenu na svetim misama dati za njihove potrebe. Vjerujem da ćemo svi znati posvjedočiti svoju velikodušnost prema braći u nevolji.
Želim vam svima blagoslovljeno korizmeno vrijeme posta, pokore, molitve i dobrih djela kako bismo duhovno obogaćeni proslavili godišnju svetkovinu Isusova prijelaza s ovoga svijeta k Ocu i pripravili se za naš Biskupijski euharistijski kongres. Sve vas od srca u Gospodinu pozdravljam i blagoslivljam, vaš biskup

+ Antun Škvorčević, v.r.