PREDVEČERJE BLAGDANA ROĐENJA MARIJINA NA GOSPINOM POLJU

8

U predvečerje blagdana Rođenja Blažene Djevice Marije, 7. rujna požeški biskup. Antun Škvorčević predvodio je misno slavlje na Gospinom Polju ponad Bilog Briga u župi Vrbova. Biskupu i svim hodočasnicima uputio je izraze dobrodošlice mjesni župnik i voditelj svetišta Stjepan Bakarić. Pozdravljajući na početku slavlja nazočne svećenike, sestre redovnice i sve Marijine hodočasnike, biskup je izrazio radost što su se Marijini štovatelji ponovno okupili na Gospinom polju kako bi bili zajedno n Isusovom Majkom u predvečerje blagdana njezina rođenja. Ukazavši na ljepotu svjetlosti koja se vidjela na zalazu sunca u daljini iza brda, biskup je pozvao nazočne da u ovom slavlju po Marijinu uzoru i zagovoru otvore svoja srca svjetlosti i snazi Božje riječi.
Homiliju je biskup Antun započeo govoreći o snazi koja je prisutna na prostoru Gospinog polja na koje su se večeras hodočasnici okupili. Ponajprije to je snaga višestoljetne posebne Marijine prisutnosti, njezine majčinske ljubavi, nježnosti i dobrote. Rekao je da je hrvatski čovjek tijekom teških, ali i slavnih stoljeća svoje povijesti ovdje u vjeri prihvaćao ispruženu Marijinu ruku koja mu je donosila utjehu, nadu, ohrabrenje i ispunjenje. Druga snaga, nastavio je biskup, jesu ljudi koji su tijekom stoljeća dolazili na ovo mjesto duše ispunjene vjerom, odanošću, zahvalnošću i pobožnošću prema Isusu i njegovoj Majci, i ovdje drugovali s njom povjeravajući joj svoju muku i teškoće, ali i svoje radosti. Rekao je kako se nalazimo na duhovno zgusnutom prostoru na kojem svoju tugu, vapaje i nade združujemo s vapajima i nadama naših prethodnika, povezujući tako prošlost i sadašnjost, i kroz to povezivanje otvaramo se budućnosti, a sve to po zagovoru Isusove Majke i u snazi pobjede njezina Sina Isusa Krista nad smrću.
Govoreći zatim o blagdanu Rođenja Marijina, naglasio je da Marija nije netko tko se slučajno rodio, i da nas ta istina podsjeća da rođenje nijednog čovjeka nije slučajno, prolazno, sporedno, nego da je svaki od nas naum Božje ljubavi koja je u Isusovu križu ušla u našu nemoć i postala pobjednicom nad smrću, rekavši da je Marija poslužila Bogu u tom njegovu ostvarivanju. O tom Božjem naumu s nama progovorila nam je Riječ Božja koju smo navijestili. Apostol Pavao u ulomku iz poslanice Efežanima za Boga kaže da je on biće bogato milosrđem. Na istinu da je milosrđe najveće Božje bogatstvo želio nas je podsjetiti i papa Franjo kad je ovu godinu proglasio Godinom milosrđa. »Čime mi u Hrvatskoj danas želimo biti bogati?«, upitao je biskup, ustvrdivši da je dužnost političara brinuti se da budemo materijalno bogati, ali tako da nas materijalno bogatstvo ne pokvari i prevari te sve svoje nade položimo u djela naših ruku jer, kako nas Riječ Božja i povijesno iskustvo uvjeravaju, takvo bogatstvo nas ne može spasiti. Podsjetio je nazočne da Bog u utjelovljenju svoga Sina nije zahvatio u naše postojanje na materijalnoj i gospodarskoj razini, nego u dubine našeg bića do kojih nitko drugi ne može doprijeti nego jedino On bogat milosrđem. Milosrđe je moć kojom Duh Božji prodire u dubinu našeg srca i savjesti, ondje gdje smo ranjeni zlom, i iznutra nas čisti od toga zla i oslobađa od Zloga koji čovjeka želi upropastiti. Taj zahvat u naše postojanje što ga je Bog bogat milosrđem izvršio utjelovljenjem svoga Sina Isusa Krista, biskup je slikovito usporedio s operacijskim zahvatom, rezom kojim se odstranjuje bolesno tkivo kako bi se cijelo tijelo spasilo. Zbog toga smo došli večeras da po Marijinom zagovoru Bog bogat milosrđem i nas obogati – ne materijalno nego duhovno – da nas iznutra oslobodi zarobljenosti u našu sebičnost te da trajno živimo u želji biti milosrdni kao Otac, kako kaže geslo Godine milosrđa. Ništa ne pomaže kad je čovjek materijalno moćan, a duhovno nemoćan jer – naglasio je biskup – nemoć duha sve ono materijalno oko nas lišava značenja koje mu je dao Bog. Rekao je da možemo bivati sve moćniji duhom, ako iskreno želimo i nastojimo u nama ostvarivati projekt Božjeg prebogatog milosrđa darovanog u Isusu Kristu.
Poruku evanđeoskog ulomka o susretu Marije i Elizabete, dviju žena koje su se uključile u ostvarivanje Božjeg djela, tom se Božjem djelu radovale i hvalile ga, biskup je aktualizirao govoreći o predizbornim aktivnostima u kojima pojedine stranke i pojedinci ističu svoja ljudska djela koja su učinili, pozivajući birače da im zbog tih djela dadu svoj glas. Glas treba dati onome tko znade bolje raditi za opće dobro, naglasio je biskup, pozvavši nazočne da dok prosuđuju što ljudi u politici kratkoročno mogu učiniti za njih, ne previde ono što je Bog u Isusu Kristu dugoročno učinio za njih. Pozvao je hodočasnike da se večeras obnove u svijesti da nisu bilo tko, nego da su Božje djelo i da su važni Bogu jer je za njih umro Isus Krist. Pozvao ih je da poput Marije u svom hvalospjevu »Veliča« posvjedoče Bogu zahvalnost što po našoj malenosti i neznatnosti čini velika djela. Bože, hvala ti što si nam i na ovom hodočašću ponovio svoj naum s nama. Pomozi nam da i mi poput Marije razumijemo tvoje djelo i s njime surađujemo, molio je biskup, rekavši na završetku homilije kako će naša odluka da ćemo surađivati u Božjem djelu za nas biti najbolja čestitka Mariji za njezin rođendan.
Nakon popričesne molitve uslijedila je služba svjetla s pohvalama Mariji, Majci milosrđa. Zaključujući slavlje biskup je pozvao nazočne da u svojim životima budu bogati milosrđem jer će ih tada Bog obilno obdariti svojim bogatstvom. Zahvalio je svim sudionicima ovog slavlja na njihovoj molitvi i pjesmi, osobito župniku Stjepanu Bakariću, pjevačima i ministrantima, i na sve zazvao Božji blagoslov.