BLAGDAN ROĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U KUTJEVU

5

Na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Malu Gospu, 8. rujna u starodrevnom marijanskom svetištu u Kutjevu požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je hodočasničko euharistijsko. Na početku je pozdravio svećenike, vjernike kutjevačke župe i sve hodočasnike, rekavši da se oni danas uključuju u povijesnu povorku onih koji su stoljećima dolazili u Kutjevo na blagdan Marijina rođenja da bi se u njihovim srcima ostavrilo ono što je Bog za njih naumio rođenjem svoga Sina, u čemu je na sasvim poseban način sudjelovala njegova majka Marija. Pozvao je nazočne da zamole Boga da svojim milosrđem uđe u njihova srca i oslobodi ih nutarnjih robovanja zlu i sebičnosti kako bi čista srca Isusovoj Majci mogli povjeriti svoje osobne, obiteljske i narodne nakane.
U homiliji biskup Antun je najprije obrazložio da ima smisla slaviti Marijin rođendan, kao i rođendan svakoga od nas, i da je sasvim u redu da se mi ljudi sjetimo dana kad smo se pojavili na ovom svijetu, jer je rođenje svakog čovjeka znak nade da će se po njemu u skladu s Božjim naumom ostvariti neko dobro u vlastitoj obitelji, i šire u društvu. Naglasio je, međutim, da sve te naše nade završavaju smrću, i da smo svjesni kako smo se rodili da bismo jednoga dana umrli. Rekao je da nas Riječ Božja današnjeg blagdan uči da se, unatoč kratkoći našeg postojanja i naše ranjenosti negativnošću, zlom i grijehom, na ovaj svijet nismo rodili slučajno, nego po Božjem naumu, i da Bog nije ravnodušan na to stanje naše ranjenosti na smrt jer je u svojoj vječnoj mudrosti i ljubavi smislio rođenje Sina svoga Isusa Krista te nam u njegovoj muci, smrti i uskrsnuću objavio da mi nismo osuđeni na smrt, i da naša sudbina nije prolaznost, nego dioništvo u pobjedi njegove ljubavi nad smrću.
Govoreći zatim o Marijinoj ulozi u tom Božjem naumu, biskup je podsjetio da je ona još prije svog rođenja, u začeću bila oslobođena grijeha onom moći i snagom koju je utjelovljeni Sin Božji unio u naše čovještvo, i da je ona prva ljudska osoba kojoj je darovan plod Isusova vazmenog otajstva – život vječni. Promatrajući Marijino rođenje i sve što se kasnije u njenom životu događalo, mi već sada vidimo ono što će se po Božjem naumu dogoditi sa svima nama koji smo po krštenju ugrađeni u otajstveno tijelo Kristovo, Crkvu, ustvrdio je biskup. Pozvao je nazočne da na današnji blagdan provjere koliko računaju s Božjim naumom u svojim životima, i ispitaju kako stvari stoje s njihovim osobnim nadama, a kako s našim hrvatskim nadama. Rekao je da su predstojeći parlamentarni izbori, prigoda da svoje nade polože u ljude koji razumiju kako se upravlja državom, koji će donositi zakone u prilog ljudskog dostojanstva i zauzimati se za njegov materijalni napredak. Upozorio je, međutim, da će se, ako u našim ljudskim projektima ne bude mjesta za Božji naum, te nade izjaloviti, kako su se izjalovite nade izraelskog naroda u vrijeme proroka Miheja, kako nam svjedoči ulomak iz prvog čitanja. Na temelju gorkog iskustva propalih ljudskih nada i projekata, prorok Mihej poziva svoj narod da sve svoje nade položi u rođenje vladara koji će znati i moći voditi narod onako kako je Bog naumio. Podsjetivši da su kršćani u tom obećanom vladaru prepoznali Isusa Krista rođena od Marije, biskup je pozvao nazočne da nastoje izgrađivati život u sadašnjem hrvatskom trenutku dajući mu više prostora ne samo u svojim osobnim životima, nego i u javnom životu. Spomenuvši da u Hrvatskoj ima ljudi koji se boje Božje prisutnosti u javnom životu, njegovih zakona i njegove pobjede nad smrću, biskup je ustvrdio da je Božje milosrđe stvarnost koja je toliko potrebna i dužnosnicima javnog života, da se on ne pretvori u sebičnu igru pojedinaca i skupina koji stvaraju stanja sukoba i isključivosti, nego da buud moćni duhom praštanja kojim će izh nadvladati. Nastavio je razmišljati nad riječima sv. Pavla o Bogu koji je bogat milosrđem, naglasivši da je milosrđe bogatstvo i moć Božjega Duha, i da Bog nije moćan nečim materijalnom što posjeduje, nego je moćan ljubavlju, praštanjem i milosrđem, koje je veće od zla, pozvavši nazočne da to bogatstvo Božje zauzetije nastoje unositi u osobni, obiteljski i javni život. Ako smo siromašni milosrđem i ljubavlju, ništa nas drugo ne može ispuniti, rekao je biskup, upozorivši da, ako ne dopustimo Bogu da u nama ostvaruje svoj naum, i mi vjernici ostajemo nemoćni kao i svi drugi. Zamolio je Mariju Isusovu Majku da nam na blagdan svog rođenja pomogne oduševiti se Božjim naumom s nama, da u skladu s njime živimo i da onda naš život urodi plodovima mira, radosti u srcima, dostojanstva i u siromaštvu, da zbog materijalne oskudice ne budemo ogorčeni, ne ustajemo jedni protiv drugih te završimo u negativnosti.
Nastavljajući razmišljati nad riječima sv. Pavla, biskup je rekao da nam on Boga prikazuje kao suradničko biće, koje osobito surađuje s onima koji ga vole, biskup je pozvao nazočne da se uključe u akciju koju im Bog nudi u Isusu Kristu, kao što počesto sudjeluju u akcijama koje im se nude po trgovinama, i na taj način profitiraju duhovno, jer »sreća nije imati nešto, nego biti netko«, i ta se sreća može postići samo s Bogom. Potaknuo je nazočne da budu spremni surađivati s Bogom onako kako je surađivala Marija, osobito kao supružnici u otvorenosti za rađanje novog života. »Marijo, Isusova Majko, pomozi nam svojom brižnom majčinskom ljubavlju da uvijek ostanemo na Božjem putu. Moli za nas, za naše obitelji i za našu domovinu da u svakoj prigodi, osobito u predstojećim izborima za Sabor, znamo birati ono i one koji promiču vrijednosti života, i koji u prvi plan stavljaju čovjekovo dostojanstvo a ne vlastiti interes«, zaključio je biskup homiliju, zahvalivši Mariji za njezinu majčinsku ispruženu ruku i dobro srce.
Na svršetku slavlja poželio je nazočnima da s ovog slavlja odu s nadom u srcu, zahvalio im na sudjelovanju, molitvi, pjesmi i na svemu onome što su unijeli u ovo sveto slavlje. Čestitao im je blagdan Marijan Rođenja, a gradonačelniku i građanima Kutjeva čestitao je Dan Grada te na sve zazvao Božji blagoslov.