Blagdan Gospe Lurdske u požeškoj Katedrali

253

Na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljače, požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je središnje euharistijsko slavlje u požeškoj Katedrali u zajedništvu sa svećenicima iz središnjih biskupijskih ustanova, svećenicima iz župa u gradu Požegi i župa Požeškog dekanata. Pozdravljajući na početku misnog slavlja svećenike, časne sestre i sve vjernike biskup ih je podsjetio da danas slavimo spomendan ukazanja Isusove Majke u Lurdu kojima je ona posvjedočila kako Nebo nije daleko od zemlje, a Bog se zauzima za čovjeka i nastoji mu pomoći da mu pripada jer je u tome njegova sreća. Pozvao ih je da, dok danas Gospi Lurdskoj iskazuju zahvalnost za njezinu majčinsku brigu i nježnost, u svojim molitvama joj povjere ono što nose u srcima, a osobito slaveći i Svjetski dan bolesnika povjere sve bolesnike, i zamole da im ona svojom majčinskom ljubavlju bude utjeha i snaga. U homiliji je biskup, govoreći o Božjem graditeljskom naumu, ustvrdio da je Bog u veličanstvenom opisu stvaranja neba i zemlje u naviještenom prvom čitanju iz Knjige Postanka prikazan kao biće koje gradi, graditelj, te je naglasio da Bog ne može razarati, jer je ljubav. I čovjek je biće koje može graditi, napomenuo je biskup, jer je stvoren na sliku Božju i pozvan biti njegov suradnik u djelu stvaranja, ali nakon što je ranjen zlom i grijehom, čovjek može kao suradnik zla razarati samoga sebe i svijet oko sebe. U nizu Božjih graditeljskih i stvoriteljskih djela na sasvim poseban način blista Isusova Majka, Blažena Djevica Marija, za koju Crkva vjeruje da je začeta bez ranjenosti zlom i grijehom, čista Božja građevina i njegovo uspjelo stvorenje. Biskup je pojasnio da se Marijino bezgrješno začeće ostvarilo zaslugom Sina Božjega koji je postao čovjekom da bi svojom smrću razorio smrt i u toj svojoj pobjedi nad zlom i smrću i svoju Majku Mariju učinio pobjednicom. Ustvrdio je da se Marija djevojčici Bernardici, kad joj je rekla: »Ja sam Bezgrješno Začeće« predstavila kao pobjednica nad zlom i smrću, odnosno kao biće u kojem zlo nije uspjelo ništa razgraditi i razoriti,
Naglasio je da nam je Bog po Marijinim ukazanjima u Lurdu želio poručiti da se čovjek, unatoč svojoj ranjenosti zlom i grijehom, može izgraditi u uspjelo biće, ako se uvijek iznova bude odvraćao od zla i obraćao k Bogu, odnosno ako odluči ne vjerovati zlu i surađivati sa zlom, nego vjerovati Bogu i dopustiti njegovu Sinu Isusu Kristu da on u snazi svoga Duha u njemu pobjeđuje zlo i gradi ono što je dobro. Podsjetio je nazočne da je Marija u Lurdu od ljudi zatražila da molitvom, postom i na druge načine rastvore svoje zatvorenosti i omoguće Isusu Kristu da svojom ljubavlju graditeljicom svakoga od njih izgradi na mjeru svojih mogućnosti. Izrazivši uvjerenje da nazočni osjećaju veliku razdaljinu između onoga što ljudska nemoć razara u njima na osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini, i onoga što Božja moć u njima izgrađuje, biskup ih pozvao da se ne usredotočuju na ono što ljudska nemoć razara, već da svojim vjerničkim srcem budu okrenuti prema Božjim obzorima gdje Bog ostvaruje svoj graditeljski naum, oduševe se onim što je Bog s nama naumio i što svojom ljubavlju u nama gradi i ne budu zaokupljeni zlom i samo kukaju nad onim što ljudi jedni drugima čine u nemoći svoje sebičnosti koja razgrađuje. Pozvao ih je da zajedno s Marijom mole da nitko od njih nigdje ne razgrađuje, nego da svatko uz Božju pomoć bude graditelj u svom osobnom, obiteljskom i društvenom životu.
Govoreći o naviještenom evanđeoskom ulomku iz Markova evanđelja, koji opisuje kako su mnogi bolesnici dolazili k Isusu želeći se dotaknuti skuta njegove haljine u nadi da će zadobiti zdravlje, i to ne samo u tijelu, nego i u srcu i savjesti, biskup je ustvrdio da se najteža bolest koja nas može pogoditi ne događa na tjelesnoj razini, nego na razini duha, a Isus Krist je jedini koji nas svojom ljubavlju može izliječiti od naše duhovne razorenosti, i povratiti nam izvornu dobrotu i ljepotu u kojoj i za koju nas je Bog stvorio. Rekao je da nas na ljepotu našeg postojanja podsjeća i papa Franjo, kad nas u svojoj poruci za ovogodišnji Svjetski dan bolesnika, pod naslovom «Besplatno primiste, besplatno dajte!», poziva da živimo darovanosti za druge, jer se u dobroti i plemenitosti prema drugima, osobito bolesnima, nemoćnima i starijima, uljepšava ljudsko srce i duša, i izgrađuje uspjeli Božji svijet. Nakon popričesne molitve sudionici misnog slavlja u procesiji s upaljenim svijećama u rukama uputili su se katedralnim trgom za likom Gospe Lurdske, koji su nosili vjernici odjeveni u narodne nošnje. Po povratku u crkvu, biskup Antun je u ime nazočnih izmolio molitvu predanja Isusovoj Majci. Na koncu misnog slavlja biskup je poručio nazočnima da je Isusova Majka, Gospa Lurdska osjetila odanost njihovih vjerničkih srdaca očitovanu u molitvi i pjesmi. Poželio je da ih ona prati u njihovim nastojanjima oko izgradnje onoga što je dobro i plemenito. Zahvalio im je za sudjelovanje u svetom slavlju te je na njih, njihove obitelji i na grad Požegu zazvao Božji blagoslov.