„Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se„ (Mk 16,16)
Časna braćo svećenici i đakoni,
poštovani redovnici i redovnice,
vjeroučitelji i bogoslovi,
draga kršćanska braćo i sestre!
Minulih dana duboko su nas u Hrvatskoj potresle vijesti o nasilju u obiteljima i među školskom djecom, napose ona o ocu koji je s kućnog balkona bacio svoje četvero maloljetne djece. Slušali smo brojne prosudbe različitih stručnjaka i običnih ljudi o tim događajima, koje su gotovo uvijek završavale pitanjem: Otkud takvo i toliko zlo, te što bi trebalo poduzeti da se ono spriječi? Tražili su se krivci i redovito pronalazili u sustavu javnih institucija, koje – smatra se – ne funkcioniraju pravilno. Smišljale su se formule po kojima bi se stanje moglo popraviti, predlagale socijalne mjere. No, kao da nam je izmakla činjenica kako zlo nije pojava koja bi se mogla zaustaviti boljim društvenim organiziranjem, te u navedenim javnim raspravama nismo čuli da se netko sjetio uključiti Boga u rješavanje tako teškog pitanja.
Moćni izgonitelji Zloga
- Nema sumnje da smo dužni učiniti protiv zla i nasilja ono što je moguće na svim društvenim razinama, od verbalne do tvorne, počevši od Hrvatskog sabora i u međustranačkim odnosima do obitelji, odgojno-obrazovnih ustanova, Crkve i medija. Ali nije u našoj moći doprijeti do dubine ljudskog bića u kojoj se krije tajna zla. Po Isusovoj dijagnozi „iznutra, iz srca čovječjega izlaze zle namisli, bludništva, krade, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka“ (Mk 7,21-23). Ovo stanje posljedica je čovjekove ranjenosti zlom i djelo je Zloga, zavidnika i začetnika ljudske propasti. Kao nitko drugi, Isus je zametnuo bitku protiv njega. Nakon četrdesetodnevnog posta u pustinji prije svoga javnog nastupa odbio je zavodničke ponude Zloga. U svom djelovanju očitovao se moćnim svladati ga, oteti mu oružje, izgoniti ga prstom Božjim i tako posvjedočiti da je u njem došlo k nama kraljevstvo nebesko (usp. Lk 11,20.22). Konačno svojom mukom i smrću slomio je moć Zloga, pobijedio zlo i smrt te u uskrsnuću uspostavio čovjeka u njegovu ozdravljenom stanju. On jedini snagom svoga pobjedničkog Duha može izliječiti naše ranjeno ljudsko srce.
Liječnik onečišćena srca
- Pred izazovom zla u Hrvatskoj potrebni su stoga oni koji će poslušati Isusov poziv „Obratite se i vjerujte evanđelju” (Mk 1,15), te i ovogodišnju korizmu prihvatiti kao vrijeme liječenja svoga ranjenog srca tako da ga molitvom, pokorom, postom i dobrim djelima otvaraju Isusovu djelovanju. Njegova je riječ da se Zloga „ničim drugim ne može izagnati osim molitvom i postom“ (Mk 9,29). U ovogodišnjoj korizmenoj Poruci (br. 3) papa Franjo podsjeća: „Post nas uči mijenjati naš stav prema drugima i svemu stvorenom. Moramo se kloniti napasti da ‘proždiremo’ sve kako bi zadovoljili svoju nezasitnost i biti spremni trpjeti zbog ljubavi, koja može ispuniti prazninu naših srca. Molitva nas uči odricati se idolopoklonstva i samodostatnosti našeg ega i priznati da trebamo Gospodina i njegovu milost. Davanjem milostinje izbjegavamo bezumno zgrtanje svega što nam padne pod ruku u iluzornom uvjerenju da možemo osigurati budućnost koja nam ne pripada. I tako ćemo ponovno otkriti radost nauma koji Bog ima za stvorenje i za svakoga od nas, a to je da ljubimo Njega, našu braću i sestre i čitav svijet, i da u toj ljubavi pronađemo našu pravu sreću.”
Vjerom i krštenjem do oslobođenja
- Pored toga potrebno je i ove korizme posvetiti posebnu pozornost našem krštenju. O njegovu dubokom značenju Isus je izrekao jasnu riječ: „Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, tko ne uzvjeruje osudit će se“ (Mt 16,16). On je kao liječnik od zla po krsnom zahvatu ušao u našu sudbinu, slomio u nama moć zla, i obdario nas snagom svoga Duha koji prosvjetljuje, čisti, krijepi, uzdiže, daje moć da se možemo oduprijeti Zlome. No, spasonosna snaga krštenja ovisi o našoj vjeri. U više prigoda Isus je upozoravao učenike o njezinoj snazi, te im je medu ostalim kazao da zbog svoje malovjernosti nisu mogli izagnati zloduha, a da vjera malena poput zrna gorušičinog može brda i stabla premještati (usp. Mt 17,20-21; Lk 17,6). Molbom upućenom Gospodinu „Umnoži nam vjeru” (Lk 17,5) apostoli su posvjedočili kako ona nije ljudski proizvod niti neki trajni posjed, nego dar Božji za koji valja moliti, ponizno ga primiti, trajno produbljivati, pročišćavati i učvršćivati, kako bi se na svakome od nas ispunila Gospodinova riječ: „Vjera te tvoja spasila“ (Mt 9,22; Mk 5,34; Lk 17,19; Lk 18,42). Uvjeren sam da nitko od nas ove korizme neće propustiti dragocjenu priliku kako bi molio za dar žive vjere kojom prepoznajemo Isusa Krista kao svoju najbolju životnu šansu, te da ćemo obnovom krsne vjernosti u uskrsnom bdijenju otkriti sebe u ljepoti dara njegove ljubavi, koja je za nas išla u smrt. To osobito želimo za našu djecu i mlade, pripravnike za prvu svetu pričest i potvrdu u župama gdje se ona slavi ove godine.
Korizmena obnova krsne vjernosti
- Postoji od davnine dragocjeno iskustvo u Crkvi s obzirom na odricanje od Zloga, čišćenje od grijeha i rast u vjeri odraslih osoba koje su se pripravljale za primanje svetih sakramenata kršćanske inicijacije – krštenja, potvrde i svete pričesti. Ono se odvijalo tijekom korizmenih nedjelja na euharistijskom slavlju kada je cijela kršćanska zajednica sudjelovala u pripravi katekumena za svete sakramente i u nastojanju oko njihova oslobađanja od grješnog života, predavala im vjeru u živoga uskrslog Krista koju je primila, a koju slavi i produbljuje u svetim otajstvima. Navedeno iskustvo Crkve svjedoči nam kako pripravu za svete sakramente ne smijemo svesti samo na učenje o stvarnostima vjere, nego je potrebno kandidate uvoditi u život po vjeri, omogućiti im rast u vjeri, i pomoći njezino svjedočenje u svakodnevici. To se odnosi i na naše kandidate za prvu pričest i svetu potvrdu. Pozivam stoga sve pripravnike za navedene sakramente da zajedno sa svojim roditeljima sudjeluju na nedjeljnim korizmenim euharistijskim slavljima u svojoj župi, uključe se u program postupnog uvođenja u stvarnosti vjere po prilagođenom modelu Reda pristupa odraslih u kršćanstvo te na uskrsnom bdijenju obnove svoja krsna obećanja. Pri tom roditelji imaju važnu ulogu. Oni su na krštenju svoje djece bili jamci da će ona biti odgajana u vjeri Crkve, a sada kad su ona dorasla za primanje prve svete pričesti i potvrde iskazuju im svoju ljubav i potporu tako da ih prate u njihovu korizmenom hodu na nedjeljnim svetim misama, i u očitovanju njihova opredjeljenja za život po vjeri. Pripravnici za svete sakramente imaju mogućnost stjecati iskustvo vjere i na drugim župnim događajima, među ostalim i na pobožnosti Križnog puta petkom u crkvi, kada zajednica Božjeg naroda očituje svoju osjetljivost za braću u nevolji prikupljanjem milodara za siromašne, koje će župnik predati za prikazni dar na Veliki četvrtak na misi posvete ulja u našoj Katedrali.
Neka Božji blagoslov prati sve one koji Će se ove korizme dublje sjediniti u vjeri s Gospodinom Isusom, napose pripravnici za prvu svetu pričest i potvrdu te od njega primati jakost za pobjedu nad Zlim. Sve vas od srca pozdravlja — vaš biskup
✠ Antun Škvorčević
Požega, 3. ožujka 2019.
