Biskup pohodio Klasičnu gimnaziju Sv. Ivan Pavao II. u Zadru

Požeški biskup Antun Škvorčević za svog pohoda Zadru zbog izlaganja na svećeničkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija na temu : „Branimirova godina i suvremeni pastoralni izazovi“, u srijedu 10. travnja pohodio je Klasičnu gimnaziju Ivan Pavao II. Zadar.
Biskup Škvorčević školu je pohodio u pratnji zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, ravnatelja gimnazije mr. vlč. Ante Sorića, vlč. Ivice Žuljevića, predstojnika Ureda za katoličke škole u Požeškoj biskupiji i predstojnika Nacionalnog ureda za katoličke škole, s. Ane Lipovac, pedagoginje i Marije Musić, psihologinje u Klasičnoj gimnaziji.
Klasična gimnazija u Zadru najstarija je odgojno – obrazovna ustanova u Zadarskoj županiji i jedna od najstarijih školskih ustanova u Hrvatskoj koju su pohađali mnogi zaslužni hrvatski intelektualci, svećenici i biskupi. Mons. Škvorčević pohodio je 3.a razred, kada su učenici imali nastavu vjeronauka s vjeroučiteljicom Ružicom Anušić. Zanimajući se za njihov doživljaj školovanja u gimnaziji i jednoglasne konstatacije da im je najteža matematika, biskup Škvorčević učenicima je uputio prigodnu riječ.
„Klasična naobrazba mladom čovjeku ne omogućuje samo da bude obrazovan, nego i odgojen. Klasika i odgaja. Klasični jezici, klasična literatura temelj su europske uljudbe. Opća naobrazba čovjeku koristi za život. Zaboravimo puno podataka koje polažemo na ispitima u školi, ali škola zato nije beskorisna. Jer u nama ostaje poslagana neka nutarnja situacija, habitus, sposobnost. To znači: ja ne znam sve podatke iz povijesti, matematičke operacije, ali imam sposobnost prosuđivati sebe, život, odnose i situacije oko sebe. Kada netko to primi, tu nutarnju duhovnu sposobnost rasuđivanja, koja je više od puke vještine, osoba je tada i odgojena, ne samo obrazovana. Takva sposobnost pomaže osobi kritički prosuđivati, razlikovati dobro od zla, pomaže slobodi čovjeka da može bolje odlučivati i nasljedovati istinske vrijednosti u životu“, rekao je biskup Škvorčević u obraćanju gimnazijalcima.
Vođen sviješću o značenju klasičnog obrazovanja i stjecanju opće kulture koje ono pruža, požeški biskup učinio je sve da i u Požeškoj biskupiji kao tamošnji pastir utemelji klasične škole. Katoličke klasične gimnazije u Požegi i Virovitici djeluju 12 godina. Klasičnu gimnaziju u Osijeku vode isusovci, a u Slavonskom Brodu franjevci. Biskup Škvorčević 2009. g. osniva katoličku osnovnu školu u Požegi, a 2015. g. u Virovitici. Tragom dobrih iskustava s djelovanjem tih škola u prenošenju odgoja na kršćanskim, općeljudskim vrijednostima, biskup Škvorčević 2017. g. utemeljio je i katoličku osnovnu školu u Novskoj. „Mladi u Slavoniji imaju pravo na kvalitetnu klasičnu naobrazbu kao i drugdje u Hrvatskoj. Postojećim školama pokrili smo cijelu sjevernu Hrvatsku“, rekao je mons. Škvorčević zadarskim gimnazijalcima. Ohrabrio ih je u školovanju i kao klasičarima, uputio blagoslov na latinskom jeziku.
Providonosna zanimljivost pohoda mons. Škvorčevića 3.a razredu je što je nastavu vjeronauka imala vjeroučiteljica Ružica Anušić, a njoj je biskup Škvorčević predavao Ekleziologiju i Mariologiju na Katehetskom institutu na KBF-u u Zagrebu. Stoga joj je bilo osobito drago obnoviti susret s nekadašnjim profesorom. „Mons. Škvorčević je jako zanimljiv kao profesor. Bilo ga je gušt slušati. Bio je jako poučan, svestran u znanju, pristupačan, ima širinu. Kod njega sam dobila i prvu peticu. Bila sam tako radosna što mi je takav profesor dao pet. Još uvijek čuvam tu seminarsku radnju. To mi je bio poticaj i znak da ustrajem, da sam na dobrom putu“, rekla je Anušić. Zanimljivo da je i suprug prof. Anušić iz Požege, vjenčali su se u požeškoj katedrali Sv. Terezije Avilske, a i neko vrijeme je radila u osnovnoj školi u Požegi.
Biskup je pohodio i kapelu Sv. Josipa u školi, zbornicu i knjižnicu koja je najveća školska knjižnica u Zadru. Mons. Škvorčević izrazio je priznanje i inženjersko-građevinskoj konstrukciji koja je na zapravo uskom prostoru te lokacije uspjela maksimalno iskoristiti postojeći prostor i stvoriti ugodni, prostrani školski interijer koji odiše toplinom, pohvalivši pritom u dragoj uspomeni za to ulaganje angažiranost blagopokojnog nadbiskupa Ivana Prenđe.
Pod geslom ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’, Klasičnu gimnaziju u Zadru pohađa 197 učenika i u njoj radi trideset djelatnika. Njeguju koncept škole kao zajednice u suradnji nastavnika i učenika s roditeljima. Učenici ostvaruju uspješne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima, sudjeluju na raznim smotrama, osvajaju prva mjesta i nagrade i na državnoj razini. U gimnaziji se potiče intelektualna radoznalost u želji da čine više i kvalitetnije, živeći sintezu vjere i znanja, stručnosti i ljubavi.
Nakon gotovo trostoljetnog boravka u zgradi zadarskog sjemeništa ‘Zmajević’ kao Nadbiskupska klasična gimnazija koju su pohađali svećenički kandidati, kao samostalna ustanova na tradiciji predaka, Klasična gimnazija dobiva pravo javnosti 1991. g. God. 1997. u nju se upisuje prvi vanjski učenik. Nova školska zgrada s kapacitetom 200 učenika, pokraj zgrade Sjemeništa u središtu grada, blagoslovljena je 18. svibnja 2005. g. U zgradu je položen kamen temeljac kojeg je blagoslovio sv. Ivan Pavao II. za svog pohoda Zadru 2003. g. Škola je suvremeno opremljena te se tehničkom, informatičkom i didaktičkom opremom nastava realizira na visokoj razini. Ima osam učionica, dva praktikuma, informatičku učionicu, sedam nastavničkih kabineta, knjižnicu s čitaonicom, veliku sportsku dvoranu. Zbog važnosti duhovne formacije, za učenike i nastavnike tijekom godine organiziraju se duhovne obnove i hodočašća.
Odgojem temeljenom na evanđeoskom humanizmu i raznim aktivnostima potiče se razvoj svestrane osobnosti učenika i u kvalitetnom, kreativnom osmišljavanju njihovog slobodnog vremena. U školi djeluju likovna sekcija, kreativna radionica Amfora, mladi knjižničari, Linora, English club, glazbene sekcije. Učenici izdaju školski časopis Bolji svijet. Organiziraju radionice, tribine, sportska i kulturna događanja. Jako su humanitarno aktivni, na razne načine pomažu ljude u potrebi i međusobno preko školskog fonda Gorušičino zrno, gdje prikupljaju sredstva za pomoć u školovanju svojih školskih kolega. (IKA)