Molitva predstavnika vjerskih zajednica u Jasenovcu prigodom Dana sjećanja na žrtve holokausta

222

U Spomen području Jasenovac, 2. svibnja obilježen je Jom Hašoa – Dan sjećanja na žrtve holokausta u organizaciji Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. Bio je to prvi molitveni susret visokih predstavnika četiriju vjerskih uzajednica u Republici Hrvatskoj održan u Jasenovcu na prijedlog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, predsjednika Vijeća HBK za ekumemnizam i dijalog. Uz domaćine Aleksandra Srećkovića, predsjednika navedene Židovske vjerske zajednice te njezina glavnog rabina Kotela Da-Dona, na molitvi je sudjelovao mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, požeški biskup Antun Škvorčević, te muftija Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. Učenici židovske Osnovne škole „Hugo Kon“ iz Zagreba te učenici Katoličke osnovne škole u Požegi zapalili su najprije šest svijeća u spomen na šest milijuna stradalih Židova tijekom holokausta. Voditeljica programa Jasminka Domaš potom je kazala: „Okupili smo se danas na Jom Hašoa kako bismo odali počast nevinim židovskim žrtvama jasenovačkog logora, najvećeg stratišta židovskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Učenici spomenute židovske Osnovne škole i Katoličke osnovne škole iz Požege pročitali su zatim imena stradalih pripadnika židovskoga naroda u jasenovačkom logoru. Uslijedile su dvije pjesme „Avinu Malkenu“ nadkantora zagrebačke sinagoge Bernarda Grünera i „Eli Eli“ Hane Szenes i Davida Zehavija u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora „Mihael Montiljo“.
Nazočnima se zatim obratio predsjednik Aleksandar Srećković koji je rekao: „Pozdravljam mitropolita zagrebačko-ljubljanskog g. Porfirija Perića, msgr. Antuna Škvorčevića, požeškog biskupa, Muftiju Aziza ef. Hasanovića, predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, sve predstavnike ostalih vjerskih zajednica, konzulicu Izraelskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj Ortal Elbaz i sve koji su s nama. Danas diljem svijeta židovski narod obilježava Jom ha-Šoa ve-la Gvura, Dan sjećanja na holokaust i junaštvo. Simbol je to trajnog sjećanja židovskog naroda na šest milijuna Židova koji su stradali u ŠOI – holokaustu kao žrtve nacističke Njemačke i njezinih pomagača te trajno sjećanje na Židove, sudionike oružanog otpora diljem ratom zahvaćene Europe. Ove godine Židovska vjerska zajednica „Bet Israel“ ovaj dan obilježava dolaskom u Jasenovac, koji je mjesto najvećeg stradanja židovskog naroda na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu te zajedničkom molitvom. Zajedno s nama tu su predstavnici raznih vjerskih zajednica u Hrvatskoj koje se u svom učenju i svetim spisima pozivaju na Abrahama – zajedničkog duhovnog praoca i Adama od kojeg su potekli svi ostali ljudi. Abraham je arhetip stranca – došljaka, nekoga tko traži ispunjenje svoje budućnosti u stranoj zemlji. Kao duhovni praotac on nas sve upućuje na zajednički izvor duhovnosti. Etičke orijentacije svih ovih religija govore o izboru između dobra ili zla, o neotuđivim vrijednostima koje bi trebale biti iznad svih ljudskih zakona. Adam je simbol našeg zajedničkog porijekla i pripadnosti jednom ljudskom rodu. Znanost je dokazala da su ljudske rase u genetskom smislu iluzija; rasne, etičke i ostale razlike su u biološkom smislu nevažne ali ih društvo stvara da bi opravdano druge mrzili, tlačili i ubijali koristeći rasizam kod izgradnje stereotipa i predrasuda na načelu mi – oni. Nažalost, da je Abraham živio u doba holokausta, doba kad je Bog od mnogih bio zaboravljen, vjerojatno bi svoj život okončao u nekom od logora smrti zajedno s velikim dijelom svojih potomaka i to samo zato što je bio drugačiji od onih u čiju je zemlju došao. Adam je ubijao drugoga Adama ubijajući sama sebe. Vrijeme holokausta i događaja koji su se tada odvijali nisu samo povijest Židova u velikom dijelu Europe, već je to neizbježna povijest i društva i naroda s kojima su i među kojima su ti Židovi živjeli i zapravo cijelog čovječanstva. Tragedija holokausta je tragedija židovskog naroda ali i tragedija svih ljudi. Naša je obveza da se stalno podsjećamo tog vremena. Naša obveza je da nikad ne zaboravimo što je jedan čovjek bio u stanju učiniti drugome u ime viših ciljeva i u ime nekakve ideologije koja je zaboravila etičke vrijednosti na koje se svi pozivamo. Ovaj dan treba biti podsjetnik na vrijeme kada su progonjeni svi koje su proglasili nepoželjnima. Milijuni mrtvih diljem Europe imali su samo jednu krivnju: bili su označeni kao drukčiji. Naša je dužnost da to bude kolektivni podsjetnik svima kako društvo treba graditi na onome što nam je zajedničko, na onome što nas povezuje. U čovjeku koji stoji do nas, nasuprot nama, trebamo vidjeti ono što nas zbližava jer jedino tako možemo svi zajedno graditi budućnost“, zaključio je predsjednik Srećković.
Potom je glavni rabin Kotel Da-Don uputio molitvu „Sjeti se Bože“, „Bože pun milosti“ i Kadiš kojim se veliča Gospoda i njegovu svetost. Molitvu je zatim predvodio mitropolit zagrebačko- ljubljanski Porfirije Perić s pratnjom. Obratio se nazočnima rekavši: „Ovo je mjesto na kojem se ne treba baviti brojkama jer je ovo mjesto na kojem matematika ne važi. Ovo je mjesto na kojem treba spoznati jedinu i najvažniju istinu da svi mi ljudi bez obzira na razlike pripadamo istoj vrsti – prije svega smo čovjek, jedino je to apsolutno. Sva ostala pripadanja i pripadnosti su prolazne. U tom smislu svi smo međusobno braća. Ovo je mjesto na kojem nam se otkriva još jedna istina: linija koja razdvaja dobro i zlo ne proteže se između naroda, država, rasa, linija koja razdvaja dobro od zla nalazi se u srcu svakoga od nas ponaosob, tu se bije bitka i donosi odluka jesmo li ljudi i ostajemo li i dalje pripadnici te vrste koja se zove ljudski rod, ili nažalost jedino kad možemo iskriviti ili anulirati tu svoju pripadnost jest da čineći zlo postanemo ne-ljudi. Ovo je mjesto na kojem nam se otkriva da je jedini istinski put nas ljudi put pokajanja, a to znači mjesto na kojem svi moramo reći oprosti i neka ti je oprošteno; riječi bez kojih bi ljudski život bio besmislen. Ovo je mjesto na kojem se molimo nevino stradalim žrtvama i svim žrtvama gdje i kome god pripadale jer je svaka nevina žrtva zapisana u Božju knjigu života i tako je postala svetitelj Božji. Moleći se njima molimo se da naše srce bude prostor prisustva Božje ljubavi kroz koju i svi jedni druge prepoznajemo i susrećemo kao svoju braću. Neka je vječni pokoj svima ovdje stradalima kao i svim nevino stradalim žrtvama u cijelom svijetu,“ zaključio je mitropolit Porfirije.
Uslijedila je pjesma „Pjevat ću Gospodu svom“ koju su izveli učenici Katoličke osnovne škole u Požegi pod vodstvom prof. Ljube Šolić. Nazočnima se potom obratio požeški biskup Antun Škvorčević koji je rekao: „Dan je sjećanja na Holokaust. Spominjemo se civilizacijski najtežeg događaja u 20. stoljeću: Smišljen je i za vrijeme II. svjetskog rata proveden nečovječni sustav nasilja, progona i ubojstva nekoliko milijuna židovskog naroda. Određeni broj žrtava skončao je u jasenovačkom logoru. Osjećajući svu težinu zloupotrijebljene ljudske slobode i nemoć pred razornom iracionalnošću zločina, zaustavljamo se pred izazovom nedužnih žrtava! Upravo zbog njih na ovom spomenu u Jasenovcu ne priliči nikakva osvetnička riječ, očitovanje mržnje, manipuliranje njihovim brojem. Bilo bi to svjedočenje zarobljenosti zlom, još jedno poniženje žrtava. Ovdje je potrebna snaga duha, čin kajanja, praštanja, milosrđa i pomirenja, slobode od počinjenog zla, koja se ne da sputati i djelovati po njegovu diktatu. U tom raspoloženju čistog pamćenja izražavamo duboko poštovanje prema svakoj židovskoj žrtvi, te ih u molitvi povjeravamo Bogu Svemogućemu“. Potom je biskup uputio nekoliko molitvenih zaziva na koje su nazočni odgovarali pjevajući „Tebe molimo, usliši nas!“ Među ostalim je molio: „Gospodine, milosrdni i samilosni Bože. Upravljaj nas putem istinskog obraćenja da se kod nas ni u svijetu nikada više ne dogode progoni i ubojstva nedužnih ljudi, zločini nad narodom obećanja. Gospodine, Bože Abrahamov, Izakov i Jakovljev! Prosvijetli nam savjest da se možemo oduprijeti svakom izrazu prezira i neprijateljstva prema sinovima Izraelovim. Ulij u naša srca osjećaje bratstva prema narodu Saveza i blagoslova, da promičemo ono što nas s njime povezuje. Gospodine, Bože milosrđa i dobrote! Daj nam spoznati veličinu i slijediti primjer brojnih hrvatskih ljudi, koji su i u najtežim ratnim vremenima iskazivali ljubav i zajedništvo s progonjenom židovskom braćom i sestrama, izlažući se i životnoj pogibelji. Tri puta Sveti Bože! Primi u svoju vječnu slavu žrtve Holokausta i uvedi ih u onu pravednost koju im može darovati samo tvoja ljubav, jača od smrti“. Molitvene zazive zaključio je zbor Katoličke osnovne škole iz Požege pjevajući „Pokoj vječni daruj im Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila njima“.
Zatim je muftija Aziz ef. Hasanović u molitvi između ostaloga rekao: „Stvoritelju naš! Ti koji znaš sve naše tajne i ono što je u srcima našim. Ti koji si utočište onima koji utočište traže, skrušeno Te molimo, da sve žrtve svijeta i ovoga mjesta nađu mir u tvojoj milosti. Bože Milostivi! Ako mi zaboravimo tebe nemoj Ti zaboraviti nas. Ako pogriješimo podari nam snagu Ademova pokajanja. Ako nas zadesi nesreća pouči nas Nuhovoj lađi spasa. Ako nas zamrači krivovjerje osvijetli nam put Ibrahimovim pravovjerjem. Ako nas uhvati strah od silnika osposobi nas Musaovom pravdom. Ako nam se ponudi mržnja spasi nas Isaovom ljubavlju. Ako budemo protjerani iz naših domova osnaži na Muhamedovom željom za povratkom našim domovima. Bože Svemogući! Ujedini naša srca u vjeri i ljubavi, učvrsti naše korake u istini i pravdi. Bože Svemogući! Osnaži nam volju za mir i toleranciju. Bože Sveznajući! Pouči nas međusobnoj ljubavi, udruži naše misli u domu i domovini. Bože Dragi koji si domovinu lijepom stvorio neka bude sigurna i slobodna za sve plemenite ljude koji u njoj žive. Bože Pravedni molimo te da nasilnicima oduzmeš mač, a slabima podariš moć vjere u istinu i pravdu. Oprosti nam i pouči nas da i mi drugima praštamo. Molimo te, Bože, da tuga bude nada, osveta pravda, suza molitva da se više nikada i nikome ne ponovi Jasenovac i nijedan zločin ovoga svijeta. Amen!“, zaključio je muftija Hasanović. Učenica Katoličke osnovne škole u Požegi izvela je potom recitaciju „Svaki čovjek ima svoje ime“ židovskoga pjesnika Zelde. Voditeljica Domaš, zaključujući komemoraciju kazala je: „Oprost je individualan kao i odgovornost za svijet u kojem živimo. Bez skrivanja iza politika i ideologija treba se okrenuti dobru i dostojanstvu svakog čovjeka, dok to još možemo“.
Na molitvi u Jasenovcu sudjelovalo je pedesetak učenika Katoličke osnovne škole u Požegi, prevođenih ravnateljem Franom Barišićem te pedesetak učenika Katoličke gimnazije iz Požege zajedno s ravnateljem Ivicom Bedeničićem.