Otvorenje Godine Božje riječi u Požegi

Na Treću nedjelju kroz godinu, 26. siječnja, koju je Apostolskim pismom «Aperuit illis» papa Franjo proglasio Nedjeljom Božje riječi, u Požeškoj biskupiji otvorena je Godina Božje riječi, koja će trajati do svetkovine Krista Kralja svega stvorenog. Središnje biskupijsko slavlje otvorenja u požeškoj Katedrali predvodio je biskup Antun Škvorčević.

U homiliji biskup Antun je pozdravio sve sudionike slavlja, napose lektore iz četiriju požeških župâ, te im je zahvalio što svojim budnim srcima osobitu pozornost posvećuju Bogu i njegovoj riječi, u trajnoj znatiželji za onim što on od nas hoće i očekuje. Istaknuvši važnost naviještanja Božje riječi, ustvrdio je da su svi kršteni pozvani i poslani biti njezini navjestitelji, ali da posebnu službu imaju oni koje zovemo lektorima ili čitačima, sa zadaćom naviještanja Božje riječi u liturgijskim slavljima, koji se za to pripremaju u organiziranim biblijskim skupinama u svojim župama. Oni na svojim susretima, ne samo da uče kako ustima čitati i jezikom dobro izgovarati svetopisamski tekst, nego umom razmatraju objavljenu Božju istinu, srcem je usvajaju, na njezin poticaj mole, i životom je svjedoče. Kad je vjernicima u crkvi proglašavaju, oni je naviještaju kao vlastitu životnu istinu te ona ne dopire samo do ušiju slušatelja, nego do njihova srca, ustvrdio je biskup.

Na temelju prvog čitanja, u kojem prorok Izaija govori o mraku koji je zahvatio njegov narod, biskup je protumačio da je to bio mrak babilonskog sužanjstva, u koje su Židovi dospjeli zbog toga  što je u njima potamnjela svjetlost Božja, iščezla blizina Božje riječi, i zanemaren savez s Bogom.  Narod je prestao osluškivati Božju riječ i vršiti Božji zakon, pojasnio je biskup, i počeo živjeti na poganski način. Prorok naviješta da će se u mraku poganske Galileje pojaviti svjetlo kad u ljudskim srcima ponovno zasja blizina Božje riječi i počnu po njoj živjeti. Biskup je ustvrdio da se to proroštvo početno ostvarilo 444. prije Krista, nakon povratka Židova iz babilonskog sužanjstva, kad je svećenik Ezra u Jeruzalemu iznio knjigu Zakona, i zajedno s drugim svećenicima narodu čitao i tumačio pojedine ulomke a narod, ganut spoznajom da je Bog svojom riječju ponovno dospio do njihova srca, obnovio mu savez vjernosti. Inicijativu pape Franje da se današnja nedjelja proglasi Nedjeljom Božje riječi valja razumjeti na tragu onoga što je svećenik Ezra poduzeo spomenute godine, ustvrdio je biskup. Papa Franjo nas poziva da usred suvremenih lutanja ljudskim bespućima, kao nekoć svećenik Ezra, stavimo pred nas Sveto pismo, te se prisjetimo da nam je Božja riječ blizu, u našim srcima, da je trebamo očistiti od pepela zaborava ili nemara te joj omogućiti da se  ona u nama ražari, kako bismo od  njezine svjetlosti i snage mogli na zemlji živjeti i po njoj dospjeti u vječnost.

Naviješteni Matejev evanđeoski ulomak svjedoči da se navedeno Izaijino proroštvo o svjetlu koje će obasjati narod u tmini u punini ostvarilo u utjelovljenju Sina Božjega Isusa Krista. Nema većeg izazova niti za današnje čovječanstvo činjenica da nam je Bog u Isusu Kristu progovorio o otajstvu svoga bića putem patnje i smrti, najtamnijom stranom našeg postojanja, osvijetlio je njegovim slavnim uskrsnućem i pokazao put kojim se stiže do punine i smisla našeg postojanja, kazao je biskup. Dodao je da je Isusova riječ „obratite se“ u današnjem evanđelju poziv da ne ostanemo hladni i ravnodušni za Božje djelo ljudskog spasenja ostvarenog u Isusu Kristu, da se ne prepustimo nemoćima vlastitih riječi, opredjeljujući se za ljudske strategije i nastojanja od kojih se živi kratkoročno, do smrti.  Potaknuo je sudionike slavlja da promisle i novim oduševljenjem prihvate Isusa Krista kao objavu Božju i njegov naum o nama te da ustrajno i pomno proučavaju što nam je on – kako uči II. Vatikanski sabor – objavio svojom osobom, riječima i djelima te što možemo postići svojom vjernošću Božjem naumu o nama ostvarenom u njemu. Pored toga pozvao ih je da Božjoj riječi u Isusu Kristu dadnu još više mjesta u svojim srcima i životima, uvijek u zajedništvu Crkve, svoje biskupije i župe, svjesni da Riječ nije dana pojedincu za privatne svrhe, nego zajednici, Božjem narodu u kojem i po kojem se spašavamo. Poželio je svim sudionicima slavlja da im po primjeru Marijinog «Fiat – Neka mi bude po tvojoj riječi», Božja riječ cijele ove godine bude hrana od koje žive, svjetlo koje ih prosvjetljuje i snaga koja ih pokreće na prava opredjeljenja.