Marin Ivanović Stole gostovao na korizmenoj tribini u Požegi

U Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi, 17. ožujka održana je druga korizmena tribina na kojoj je pjevač Marin Ivanović Stole govorio na temu „Svjedočanstvo vjere i osobnog iskustva Boga“. Tribinom je moderirao Marijan Pavelić, predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije i  biskupijski povjerenik za medije. Nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja, moderator Pavelić je pozdravio nazočne sudionike tribine, prikazavši način na koji će se ona odvijati. Potom je prikazan kratki film o životu spomenutog pjevača: od njegova rođenja 24. lipnja 1981. godine u Zagrebu i početka bavljenja rap glazbom, upadanja u ovisnost o drogi i drugim porocima, preko odvikavanja od spomenute smrtonosne ovisnosti i osobnog obraćenja, do njegova aktualnog života, svjedočenja, profesionalnog djelovanja i snimanja prvog duhovnog rap albuma pod nazivom „Gospodin Bog“.

Potom je na pozornicu stupio Marin Ivanović Stole i svojom energičnošću, neposrednošću, iskrenošću i komunikativnošću razgalio srca brojnih sudionike tribine, izmamivši osmjeh na njihovim licima. Kazao je da je tijekom posljednjih pet godina otkako se izvodi predstava „Stara škola kreka“ koja prikazuje njegovu životnu borbu s ovisnošću, s raznih strana bio pozivan progovoriti o svom obraćenju, ali da se nije odazivao. Međutim, kad mu je njegov prijatelj Ivan Lastovčić spomenuo da bi ga ljudi u Požegi željeli imati kao gosta na njihovoj korizmenoj tribini, odmah je osjetio da treba doći u Požegu i ovdje iznijeti svoje prvo službeno svjedočanstvo.

U razgovoru s moderatorom Pavelićem pjevač Stole je najprije govorio o svojoj mladenačkoj zaljubljenosti u rap glazbu, za koju kaže da je izvrsno sredstvo za izražavanje svakovrsnih emocija u rimovanim stihovima u ritmu. Kazao je kako se u adolescenciji krivo služio rap glazbom za izražavanje svoga mladenačkog bunta i svih drugih negativnosti povezanim s izazovima odrastanja, ali da je sve više u životu shvaćao kako je rap glazba, upravo zato što je glazba, u bîti nešto predivno, i da se njome mogu izražavati lijepi, pozitivni i plemeniti osjećaji, uključujući i one religiozne naravi. Posvjedočio je kako je odlučio više ne izvoditi one svoje pjesme u čijim stihovima ima psovki. Ustvrdio je kako je prošlost njegova svjetovnog rapa bila zapravo priprava za njegov duhovni rap, kojemu se sada kao pionir vjerskog rapa na ovim prostorima potpuno posvetio. Imajući na umu da je rap glazba veoma popularna među mladima koji su izloženi raznim porocima, kazao je kako ih on rap glazbom kao odgojnim sredstvom želi voditi pravim putem, ili kako je to slikovito rekao, da im napiše uputnicu kako da se oslobode mraka Zloga i dođu do Božjeg svjetla. Govoreći o svojoj popularnosti, kazao je kako je njegov uspon na vrhunce hrvatske glazbene scene bio težak i trnovit, naglasivši pritom da mu nijedna žrtva nije bila teška jer je „gorio za uspjeh“, ali da je nažalost, kako bi si priskrbio sredstva za snimanje spotova i ostalog, počeo dilati drogu i sâm se drogirati. Prisjećajući se teškog razdoblja konzumiranja droge i drugih poroka kojima je robovao, od pornografije do raznih kriminalnih djela, kazao je da je pet godina svakodnevno konzumirao exstasy i neke druge droge, dok u jednom trenutku zbog predoziranja nije doveo u opasnost i vlastiti život. Na inzistiranje roditelja, koji su mu bili najveća podrška u tim najtežim trenucima i bez čije pomoći ne bi preživio, podvrgao se je liječenju od ovisnosti u nekoliko različitih komuna. Međutim, ubrzo nakon izlaska iz pojedine terapijske zajednice upadao je u recidiv. Prema njegovim riječima, razlog što se to događalo bio je u činjenici što su se ovisnicima u tim zajednicama umjesto droge davali određeni farmaceutski proizvodi koji su također stvarali ovisnost, i nije se dolazilo do željenog rješenja, a to je potpuno izlječenje od ovisnosti. Konačno, otišao je u Italiju i pridružio se terapijskoj zajednici »Cenacolo, gdje se konačno uz Božju pomoć uspio osloboditi ne samo iz ropstva droge i drugih ovisnosti, nego i prekinuti s dotadašnjim grješnim načinom života. Na temelju iskustva života u spomenutoj komuni Marin odgovorno tvrdi da  se iz pakla droge može izaći samo uz Božju pomoć. Nakon obraćenja, svjestan da je svojim prijašnjim pjesmama neke ljude, osobito adolescente potaknuo na nasilno i kriminalno ponašanje, odlučio je da će od sada  njegovo životno poslanje biti da svoj umjetnički talent upotrijebi kako bi mladima u njihovim životnim nevoljama dao tračak nade da se uz Božju pomoć i oni mogu osloboditi mraka zla, ovisnosti i raznih drugih poroka, te postati djeca svjetla. Smatra kako ga njegovo vlastito iskustvo najbolje kvalificira za to, te se nada da će njegovo svjedočanstvo mladima i svima drugima zvučati vjerodostojno. Za ilustraciju pustio je nekoliko taktova „duhovnog rapa“ iz pjesme „Spremni za rat 2“ s najnovijeg albuma „Gospodin Bog“ koji planira izdati 15. listopada 2022. godine, od kojih je osobito moćno zazvučao stih:  »Kad jednom probaš molitvu, odmah ti se svidi«.

U zanimljivoj raspravi koja je uslijedila Marin je, između ostalog, poručio roditeljima čija su djeca ovisnici da nikad od njih ne dignu ruke, citirajući riječi svoje majke: „Neću umrijeti dok tebe ne izvedem na pravi put“. Također je naglasio da je svjestan kako je on „težak“ suprug, te je stoga beskrajno zahvalan svojoj supruzi Jasni koja ga grije svojom ljubavlju i svojom suradnjom podupire u njegovu poslu i poslanju.

Tribina je zaključena zajedničkom molitvom, Moderator Pavelić najavio je temu slijedeće tribine „Pismo (Sveto) i riječ (Božja) u suvremenoj kulturi“  koju će u četvrtak 24. ožujka održati Anton Šuljić, svećenik, novinar, književnik, likovni kritičar i kantautor.