Biskup Antun predvodio spomen na poginule hrvatske branitelje i molitvu za mir u Ukrajini

U župnoj crkvi Sv. Nikole Biskupa u Pleternici na Prvu korizmenu nedjelju, 26. veljače 2023. požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je euharistijsko slavlje za poginule hrvatske branitelje iz pleterničkog kraja.

U homiliji biskup je zapodjenuo razgovor s krizmanicima, zanimajući se je li se raduju snijegu koji je noćas pao. Napomenuo je da je on svojom bjelinom uljepšao prirodu, i da valja imati oči koje tu ljepotu vide i razumiju, ali da nam je istovremeno stvorio određene poteškoće, osobito u prometu, zbog kojih su možda poneki propustili danas doći u crkvu na sveto slavlje. Izrazio je zadovoljstvo što se krizmanici nisu prestrašili snijega, i što su unatoč spomenutim poteškoćama došli na misu, te na taj način posvjedočili da se uče suočavati sa životnim poteškoćama i prevladavati ih. Ustvrdio je da nas životno iskustvo uvjerava kako treba imati puno hrabrosti, volje i upornosti da bismo uspjeli na različitim razinama života. Tako, primjerice, neki sportaš ili učenik u određenoj školi koji ne bi bio spreman prihvatiti poteškoće i napore treninga ili učenja, već bi unaprijed bio gubitnik, kazao je biskup.

Povezao je to iskustvo s naviještenom Božjom riječju, koja nas upozorava da se i Božji životni projekt svakoga pojedinog od nas suočava s negativnom stvarnošću, protivnom životu a nazivamo je zlo, pokvarenost, sebičnost i grijeh. Biskup je ustvrdio da se čovjek od prapočetka svog postojanja susreo s Napasnikom koji ga je naveo da zloupotrijebi slobodu, kojom ga je Bog u stvaranju obdario. Kazao je da Gospodin Isus u današnjem evanđelju daje odgovor na pitanje što trebamo činiti pred zlom. Napasniku koji ga, kad je ogladnio nakon četrdesetodnevnog posta i nagovara da kamenje pretvori u kruh, da moć koju ima kao Sin Božji upotrijebi za vlastitu korist, Isus odgovara da čovjek nije samo biće želudca, nego i srca, te da umire onaj koji dopusti da u svom srcu bude zaražen „virusom“ lažne, smrtonosne riječi, ustvrdio je biskup. Pojasnio je da je „virus“ zla nevidljiv ali stvaran, baš kao što je nevidljiv ali stvaran i poguban koronavirus kojim su minulih godina bili zaraženi i smrtno stradali mnogi ljudi, a od kojeg neki i danas teško oboljevaju. I kao što su se pred tom nevidljivom biološko-tjelesnom opasnošću u cijelom svijetu poduzimale određene mjere zaštite i liječenja, kako bi se što veći broj ljudi zaštitio od opasnog virusa, tako je i pred nevidljivom, duhovnom pojavom koja se zove zlo, koja prijeti ljudima da ih u dubini njihova bića otruje na smrt, potrebno poduzimati konkretne preventivne mjere koje nam Bog preporučuje u Svetom pismu, a osobito Gospodin Isus u današnjem evanđelju. Kazao je kako se te mjere sastoje prvenstveno u tome da si čovjek uvijek iznova posvješćuje istinu kako on u konačnici ne živi od tjelesne hrane koju unosi u svoj želudac, nego od Božje riječi koja ga hrani u dubini njegova srca. Upozorio je krizmanike na opasnost da se putem interneta ili na neki drugi način u njihovu jedinstvenu i neponovljivu osobu nastani zlo i grijeh, ono što ih truje i usmrćuje njihov duh, onesposobljujući ih u izgradnji i rastu do mjere na koju ih je Bog pozvao kad ih je stvorio. Pozvao ih je neka ne dopuste da postanu na smrt otrovani mladi ljudi, i to tako što će iskreno i mladenački oduševljeno slijediti Isusov primjer, te se uz njegovu pomoć hrabro hvatati u koštac sa životnim izazovima i poteškoćama, da s njime budu pobjednici u životnoj borbi. On, naime, jedini ima lijek za zlo, za našu prolaznost i smrt, svoju pobjedničku ljubav očitovanu na križu.

Biskup je kazao da ga tako predstavlja sv. Pavao u današnjem drugom čitanju iz Poslanice Rimljanima. Apostol tvrdi da je po starom čovjeku Adamu ušao u svijet otrov zla grijeha i smrti te mi rođenjem postajemo dionici navedene iskonske negativne baštine. Po žrtvi ljubavi na križu Isus je pobijedio zlo i smrt, ostvario novoga čovjeka, čiji dionici postajemo u svetom krštenju, u kojem djeluje snaga njegove pobjede nad smrću. Isusovim djelom zadnju riječ nemaju zlo i smrt, nego ljubav i život, jači od smrti. Poželio je krizmanicima da se u ovoj prigodi kad se spominjemo naših hrvatskih branitelja, i oni svrstaju među one u Hrvatskoj koji su pobjednici s Isusom Kristom. Rekao je kako je njihova veličina u tome što su prije trideset godina, u ratom ugroženoj domovini bili spremni braniti je i žrtvovanjem vlastita života. Spomenuo je kako je u tom njihovu opredjeljenju pobijedila njihova i naša sloboda, njihovo i naše dostojanstvo, dobro pobijedilo zlo. Biskup je ohrabrio krizmanike da se ne boje biti pravi borci za dobro i poštenje na Božjoj i Isusovoj strani, jer će se na taj način u njihovu životu ostvariti Isusove riječi: »Dat će vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna« (Lk 6, 38), kojima je naslovio svoju ovogodišnju Korizmenu poruku. Homiliju je zaključio čitanjem posljednjeg ulomka spomenute Poruke, u kojem je konkretno naveo što nam je činiti ove korizme u nastojanju oko pobjede vlastite sebičnosti. Među ostalim je istaknuo: »Želio bih podsjetiti na Isusovu riječ kako nema većeg dara nego žrtvovati sama sebe za drugog: „Veće ljubavi nema nitko od ove, da tko život svoj položi za svoje prijatelje“ (Iv 15,13), ustvrdivši: „Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih“ (Iv 13,15). Nije nam Isus dao samo primjer, nego daje i snagu da činimo tako u braku i obitelji, Crkvi i društvu te na taj način dadnemo najveći doprinos hrvatskom duhovnom standardu.« U Godini bl. Jule Ivanišević predstavio je njezin primjer služenja Bogu i bližnjemu kao put kojim se postiže bogatstvo Božjega životnoga dara. Zaključio je: »Neka Božji blagoslov pomogne da nam korizma bude vrijeme obilna punjenja naše „duhovne košarice“ u pripravi za vazmene blagdane te se njezino bogatstvo prelije i u „potrošačku košaricu“ najsiromašnijih među nama da po Apostolovoj riječi „ne oskudijevamo ni u jednom daru“ (1 Kor 1,7)«. Kazao je još krizmanicima da je ulaganje svojih snaga u dobro najbolji put i način boriti se protiv zla, istaknuvši kako je najveći dio hrvatskih branitelja to dobro shvatio i da je to baština koju želimo poštivati i nasljedovati. Poželio je da bude sretno i blagoslovljeno sve ono što će zajedno s tolikima drugima povezani s Bogom i Isusom Kristom nastojati ostvarivati, te na taj način našu Hrvatsku učine boljom.