Iz vlastitog liturgijskog kalendara Požeške biskupije
Četvrtak
Svagdan
Čitanja: 1 Kor 3, 18-23; Ps 23, 1-2. 3-4ab. 5-6; Lk 5, 1-11.
Evanđelje dana (Lk 5, 1-11)
„Oni ostaviše sve i pođoše za njim.“
U ono vrijeme: Dok se oko Isusa gurao narod da čuje riječ Božju, stajaše on pokraj Genezaretskog jezera. Spazi dvije lađe gdje stoje uz obalu; ribari bili izašli iz njih i ispirali mreže. Uđe u jednu od tih lađa; bila je Šimunova pa zamoli Šimuna da malo otisne od kraja. Sjedne te iz lađe poučavaše mnoštvo.
Kada dovrši pouku, reče Šimunu: »Izvezi na pučinu i baci mreže za lov.« Odgovori Šimun: »Učitelju, svu smo se noć trudili i ništa ne ulovismo, ali na tvoju riječ bacit ću mreže.« Učiniše tako te uhvatiše veoma mnogo riba; mreže im se gotovo razdirale. Mahnuše drugovima na drugoj lađi da im dođu pomoći. Oni dođoše i napuniše obje lađe, umalo im ne potonuše.
Vidjevši to, Šimun Petar pade do nogu Isusovih govoreći: »Idi od mene! Grešan sam čovjek, Gospodine!« Zbog lovine riba što ih uloviše bijaše se zapanjio on i svi koji bijahu s njime, a tako i Jakov i Ivan, Zebedejevi sinovi, drugovi Šimunovi. Isus reče Šimunu: »Ne boj se! Odsada ćeš loviti ljude!«
Oni izvukoše lađe na kopno, ostaviše sve i pođoše za njim.
Razmišljanje
- Zamislit ću sebe u mnoštvu koje se gura k Isusu (r. 1). Svi Ga žele vidjeti, čuti što On govori. Njegova Riječ pokreće dubine, privlači. Što mogu reći o svojim željama za vrijeme molitve, dok čitam Božju Riječ?
- Isus, kojeg su ljudi opkolili na obali jezera, ulazi u Šimunovu lađu i naučava (rr. 2-3). Ući ću zajedno s Njim u lađu, sjest ću pored Njega. Pomno ću promatrati Isusa i mnoštvo koje Ga pažljivo sluša. Tražit ću duboko iskustvo snage Njegove Riječi i čvrsto ću se za nju uhvatiti.
- Isus svakodnevno ulazi u lađu moga života i govori mi: Izvezi na pučinu. (r. 4) Ima li u meni čežnje za pučinom dubinama molitve, dubinama slušanja Njegove Riječi, dubinama prisnog odnosa s Njim samim? U čemu sam najpovršniji, plitak?
- Promatram Šimuna koji ne vjeruje vlastitim očima. Pouzdao se u Isusovu riječ i gle mreže su pune riba (rr. 6-7). Njegova Riječ donosi plodove tamo gdje se sami ponekad trudimo bezuspješno „cijelu noć”. Povjerit ću Mu svoje svakodnevne brige, besplodne napore, svoj umor.
- Gledam Šimunovo zbunjeno lice. Osjeća svoju neznatnost i impulzivno reagira: Idi od mene! Grešan sam čovjek, Gospodine! (r. 8) Kako proživljavam svoju krhkost, slabost, grješnost? Ne padam li poput Šimuna u iskušenje da napustim Isusa?
- Isus mi prilazi. Vidi moju zbunjenost i strah zbog moje krhkosti i govori mi: Ne boj se! (r. 10) Čega se u sebi najviše bojim? Ispričat ću Isusu o svom strahovanju za sebe. Predat ću Mu taj strah.
- Ostaviše sve i pođoše za njim. (r. 11) Što me je strah napustiti, izgubiti poradi Isusa? Što Mu još nisam predao? Usrdno ću moliti: „Otkloni moje strahove i pomozi mi da se uhvatim za Tvoju Riječ.”
(preuzeto iz knjige Živjeti Evanđelje u izdanju Misionara Krvi Kristove)
