Proštenište Majke Božje u Kloštru nadomak Slavonskoga Kobaša jedno je od najstarijih marijanskih svetišta u Požeškoj biskupiji. Na lijevoj obali rijeke Orljave, blizu njezina utoka u Savu, na pola puta između Slavonskoga Kobaša i Lužana nalazi se starodrevna crkva Majke Božje u narodu poznata pod imenom Kloštar. Svetište je izniklo na mjestu drevne templarske crkve i samostana u koje su kult štovanja Gospe donijeli cisterciti u 13. stoljeću iz Kutjeva izgradivši crkvu upravo u Kloštru. Ubrzo su franjevci podigli crkvu i samostan u gotičkom stilu o čemu svjedoči potpuno očuvano poligonalno svetište iz toga doba. Nakon protjerivanja Osmanlija počelo je snažno čašćenje Gospe Kloštarske, a uz blagdan Velike Gospe, 14. i 15. kolovoza, to svetište pohodi više od deset tisuća ljudi. Biskup Antun redovito dolazi u svetište u predvečerje Velike Gospe i predvodi euharistijsko slavlje za brojne hodočasnike iz cijele Slavonije i šire. Vjerni puk Božji ispovijeda se, sudjeluje na misi, a potom i u zavjetnoj procesiji s likom Gospe Kloštarske.
Crkva je tražila temeljitu obnovu, ali i povijesno-umjetničku valorizaciju, te se toga zahtjevnoga i složenoga posla prihvatio župnik Mijo Dukić. On je za dvadesettrogodišnje svećeničke službe i života u Slavonskom Kobašu u tamošnjoj župi sv. Ivana Krstitelja pomno istražio dostupnu povijesnu građu o Kloštru te obrađeni materijal i publicirao.
Glavni naglasak u prezentaciji crkve i svetišta stavljen je na monumentalan trijumfalni luk, kasnogotički element jedinstvene ljepote u širem prostornom kontekstu istočne Hrvatske. Kako je građevina barokizirana, a krajem 18. stoljeća dograđeno je i predvorje, mnogi su gotički arhitektonski elementi bili zatvoreni. Uz trijumfalni luk to je prije svega vrijedna sedilia i custodia, sada također prezentirane javnosti. Predvorje je prilagođeno liturgijskim potrebama svetišta, a zvonik, koji je 1951. godine za komunističkoga režima srušen, rekonstruiran je u izvornom obliku. U crkvu su nakon restauracije vraćene i dvije oltarne pale. Riječ je o slici Uznesenja Marijina iz 1872. godine čiji je autor poznati onodobni umjetnik Antun Keller. Druga slika također prikazuje Marijino krunjenje, ali je ime autora još nepoznato. Posebnu vrijednost ima i slika uprizorenja procesije u kloštarskom prošteništu koja oslike ima i na poleđini platna. To su likovi sv. Sebastijana i sv. Roka kojima su se vjernici u prošlosti utjecali radi zaštite od kuge i bolesti. Zavjetna je to slika iz 1764. godine koju vjernički puk i danas nosi u procesiji moleći zagovor Majke Božje Kloštarske u raznim životnim potrebama.
Voditelj svetišta: Goran Kovačevć
Adresa: Svetište Gospe Kloštarske
Sv. Florijana 2, 35 255 Slavonski Kobaš
Tel.: 035/ 432 555
E-adresa: [email protected]
