23. kolovoza 2017.

3

srijeda
Suci 9, 6-15; Ps 21 (20); Mt 20, 1-16a
Božja dobrota

Radnici posljednjeg sata primili su istu plaću kao radnici prvog sata. Oni se žale gospodaru vinograda, kao što se stariji sin požalio ocu izgubljenog sina, kao što se Jona požalio Bogu kad je poštedio poganski grad Ninivu. Bog poziva svakog čovjeka. On ga uzima u službu u stanju u kojem se trenutno nalazi. Kako se može Bogu prigovarati da on želi sve potpuno nagraditi? Božji način postupanja nije u suprotnosti s ljudskom pravednošću, već je potpuno nadilazi u nezasluženoj ljubavi. Prispodoba dakle poziva da se Očevo milosrdno ponašanje ne promatra unutar uskih granica u koje bi ga naša poimanja pravednosti i uzajamnih dogovora htjela zatvoriti. Kad Matej donosi zaključak: »Posljednji će biti prvi« (Mt 20, 16a), on prispodobu primijenjuje na situacoju koju ima pred sobom: poganski narodi su doista zauzeli mjesto Izraela; Bog je izašao ususret onima koji su došli posljedni.