Biskup krstio peto dijete obitelji Korman u Čaglinu

127

Požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je 6. listopada župu Sv. Alojzija Gonzage u Čaglinu i na misnom slavlju u župnoj crkvi krstio dječaka Rafaela, peto dijete Velibora i Ivane Korman. Biskup je u pozdravu rekao da je s radošću došao u Čaglin iskazati poštovanje i zahvalnost spomenutoj obitelji koja svojim petim dijetom na poseban način služi životu i hrvatskoj budućnosti. Pozvao je nazočne da obnove svijest kako je rođenje novog čovjeka najveći događaj i vrijednost u Hrvatskoj.
U homiliji biskup je istaknuo da nas životne nevolje podsjećaju kako smo ovdje na zemlji u prolazu, da idemo prema cilju koji nismo sami smislili, nego nam ga je Bog pripravio i u Isusu Kristu ostvario, te da je on naša radost i nada, kako smo to izrazili geslom Trećega biskupijskog euharistijskog kongresa. Zahvalio je svima koji su iz čaglinske župe na njem sudjelovali. Premda ne možemo točno znati što malog Rafaela čeka u životu, kazao je biskup, ali sa sigurnošću znamo da ga u ranjenosti zlom čekaju prolaznost i smrt. Međutim, one nisu naša konačna sudbina. Bog se zauzeo za nas, prihvativši u Sinu svome Isusu Kristu našu smrtnu ranjenost, i učinio nas dionicima pobjede nad smrću koju je svojom ljubavlju ostvario na križu, ustvrdio je biskup. Rekao je da i mali Rafael po krštenju postaje dionikom one moći Božje ljubavi koja je u Isusu Kristu pobijedila smrt.
Osvrnuvši se na naviještena sveta čitanja, rekao je da prorok Baruh u prvom čitanju više puta izražava žaljenje što je njegov narod bio neposlušan Bogu i što je tako zavrijedio kaznu smrti. Podsjetio je da je savjest nutarnja duhovna osjetljivost kojom nas Bog uči razlikovati dobro od zla, i potiče našu slobodu da se opredijeli za dobro i na taj način budemo na strani života te da se opredjeljenjem za zlo ne osudimo na smrt.
Istaknuo je da je Isus utjelovljena Božja Riječ, njegov konačni govor te onaj tko ga vjerom prihvaća opredjeljuje se za puninu života. Ustvrdio je da je Isus u današnjem evanđelju izgovorio »jao« prijekore Korozainu i Betsaidi, malim gradovima na obali Genezaretskog jezera, zato što nisu poslušali govor kojim im je Bog progovorio u Isusovim čudesima te ga nisu prihvatili. Taj se Isusov prijekor, pojasnio je biskup, ne smije protumačiti kao da se Bog osvećuje onima koji čine zlo – jer kad bi se Bog bavio našom zloćom, bio bi njome uvjetovan, očitovao bi da je slabić, a on je veći od našega zla. Za počinjeno zlo ne kažnjava nas Bog, nego život što se prema njemu nismo postavili pošteno, ustvrdio je biskup. Pohvalio je obitelj Korman što je opredjeljenjem za peto dijete posvjedočila da sluša Božji glas, što se nije dala zavesti varkom u koju upadaju mnogi danas u Hrvatskoj da će živjeti lakše i bolje ako ne budu rađali ili imali manji broj djece. Nije teško živjeti s djecom i za djecu, ustvrdio je biskup, nego je teško ostati na površini, u polovičnosti i sebičnosti, nositi savjest s teretom abortusa ili nekog drugog zla. Ne ispunja nas ono što je lagano, lagodno i ugodno, nego našem postojanju daje smisao ljubav povezana sa žrtvom i uložena u život. Izrazio je radost što u čaglinskoj župi ima onih koji se ne žele prepustiti sebičnosti, nego snagom ljubavi lome okove zla i nastoje se opredjeljivati za život.
Na svršetku misnoga slavlja biskup je čestitao roditeljima za krsno preporođenog malog Rafaela, potaknuo ih da budu ponosni što su na strani života, pozvao ih da svojom ljubavlju i žrtvom nastave vjerno služiti djeci te im poželio puno radosti u njihovu odgoju. Zahvalivši župniku Milanu Klobučaru za sve ono što u suradnji sa župljanima nastoji redovito činiti, na sve nazočne zazvao je Božji blagoslov. Nakon svete mise biskup se susreo sa članovima obitelji Korman, zanimao se za njihov život, djeci je uručio darove a roditeljima novčani prilog.