Blagdan svetog Mihaela u Stražemanu nedaleko Požege

Na blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela, 29. rujna 2022. požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je Župu sv. Mihaela Arhanđela u Stražemanu i u župnoj crkvi predvodio središnje euharistijsko slavlje zaštitnika Župe.

U homiliji biskup je izrazio uvjerenje da sudionici slavlja dobro prate što se događa u Hrvatskoj i u svijetu, ali i ono što se zbiva u svemiru. Kazao je da pritom ne misli samo na klimatske promjene, koje su od svemirskog značenja, nego na poteškoće na koje nailazi NASA, američka stručna institucija koja se bavi istraživanjem svemira, u nastojanju da ostvari neke svoje istraživalačke projekte. Napomenuo je da je od događaja u svijetu i u svemiru, koji su složeni i teško razumljivi, kao što su primjerice rat u Ukrajini i neki drugi ljudski razorni pothvati s nesagledivim posljedicama, jednostavnije i lakše istraživati ono što se zbiva među nama i s nama. Podsjetio je da u nama ljudima postoji duboka znatiželja koja nas trajno pokreće u našim znanstvenim i drugim nastojanjima da upoznamo ono što trenutno ne znamo, a toga je jako mnogo. Ustvrdio je da ni uz pomoć najbolje moguće znanosti nikada nećemo moći spoznati sve što postoji, jer je stvarnost u kojoj smo se rađanjem na ovaj svijet zatekli i u kojoj kao ljudi živimo duboka, visoka, neuhvatljiva i do kraja nespoznatljiva. Biskup je napomenuo da je pristup vjere kojim prihvaćamo svoje postojanje i život koji ostvarujemo kao Božji dar najbolje i najdublje što možemo. Istaknuo je da je vjera sposobnost našeg duha da se izdignemo u stvarnost koja je iznad onoga što je našim očima vidljivo i rukama opipljivo i našim pozitivističkim nastojanjima provjerljivo. Spomenuo je da nam naviještena Božja riječ u ovom slavlju progovara upravo o stvarnostima koje se događaju na tim višim razinama postojanja, koje nama uz sav naš intelektualni napor ostaju nespoznatljivima, ali koje zbog toga nipošto nisu nestvarne, nego su baš suprotno, nešto najstvarnije što postoji. To se odnosi prvenstveno na mnogovrsne snage, nevidljive a djelatne u našem životu. Božja nas objava uvjerava da postoje nevidljiva duhovna bića koja je Bog stvorio i stavio ih u svoju službu, a nazivamo ih „anđeli“. Oni nas podsjećaju na istinu u koju smo se i sami toliko puta iskustveno uvjerili: da je život šire, punije i više od onoga što mi živimo i možemo dohvatiti. Kad ljudi koji ne vjeruju ni u Boga ni u čovjeka, svedu svoj život samo na ono malo što jesu i što mogu, osuđeni su na nezadovoljstvo svojim zatvorenim postojanjem i na trajno prigovaranje i žaljenje kako ništa nije dobro, ništa ne valja, čemu gotovo svakodnevno svjedočimo u Hrvatskoj, ustvrdio je biskup. Iskustvo nam kaže da povjerenjem u druge i ljubavlju ulazimo u svijet koji nije moguće doseći drugim putem. Potrebno je izaći iz skučenog svijeta samo naših ljudskih mogućnosti, i usuditi se vjerom stupiti u nevidljivi, ali stvarni svijet Božjih mogućnosti, i pridružiti se anđelima u njihovu služenju Bogu i čovjeku.

Polazeći od svetih čitanja, biskup je kazao kako nas sv. Ivan apostol u ulomku drugog čitanja iz Knjige otkrivenja upozorava da u tom nevidljivom duhovnom svijetu, uz dobre anđele koji u ljubavi služe Bogu a nama ljudima pomažu, postoje i anđeli koji su se pobunili protiv Boga, prestali mu služiti i pretvorili se u sile zla, koje mrze Boga i sva njegova stvorenja te se na ovom svijetu nalazimo usred borbe između dobra i zla, svjetla i mraka, ljubavi i mržnje. Podsjetivši sudionike slavlja da se sv. Mihael arkanđeo, zajedno s drugim vjernim anđelima, svrstao na Božju pobjedničku stranu, u obranu Božje veličine i njegova prvenstva kao Stvoritelja svega vidljivoga i nevidljivoga, a time onda i u obranu dobra, života, odnosno svega onoga što je Isus Krist u Crkvi ostvario za spasenje čovjeka i svijeta. Kazao je kako je o tom Božjem djelu spasenja u Isusu Kristu riječ i u ulomku prvog čitanja iz Knjige proroka Danijela i u Ivanovu evanđeoskom ulomku. Naime, starozavjetni prorok Danijel, slično kao i apostol Ivan u Otkrivenju, opisujući apokaliptičkim rječnikom nevidljivu borbu za prevlast i gospodstvo, uvjeravaju nas da svijetom ne vlada onaj tko ima najbolje oružje, kako neki moćnici na zemlji krivo misle, nego „netko kao Sin Čovječji“. U njemu kršćani prepoznaju Sina Božjega, Gospodina našega Isusa Krista. On je sebe nazivao „Sinom Čovječjim“, kako smo čuli u evanđeoskom ulomku. Predavši mu svu vlast na nebu i na zemlji, Otac ga je poslao k nama da nas svojim utjelovljenjem i vazmenim otajstvom svoje muke, smrti i uskrsnuća snagom Duha Svetoga oslobodi od zla, prolaznosti i smrti, te nam podari život vječni.

Tkogod nam dakle pripovijeda da je netko drugi moćniji od Isusa Krista, želi nas zavarati, ustvrdio je biskup. Još je rekao da nitko nema tako moćan i prodoran pogled kao Isus Krist – koji je isti jučer i danas i uvijeke, kako ispovijedamo u našem biskupijskim geslu – jer nas on jedini vidi i onda kad mi mislimo da nas nitko ne vidi i ondje gdje mislimo da smo skriveni svačijem pogledu, u što se uvjerio Natanael kad mu je Isus u današnjem evanđelju rekao da ga je „vidio pod smokvom“. On i nama može dati moć da gledamo „otvoreno nebo i anđele Božje gdje uzlaze i silaze nad Sina Čovječjega“, odnosno da po vjeri budemo dionici njegove pobjede nad zlom i smrću i baštinici života vječnoga. Najbolje i najdalje u Hrvatskoj vide stoga oni koji vjerom gledaju Isusa Krista, u njemu prepoznaju svoj identitet, te u svjetlu njegove pobjede iščekuju budućnosti i raduju se vječnom životu koji im je po njemu i u njemu obećan, ustvrdio je biskup. Zamolio je sv. Mihaela arkanđela neka im pomogne da se najprije u slobodi opredijele za pravu, Božju pobjedničku istinu u Isusu Kristu, i da cijeloga života ustraju u tom opredjeljenju. Da se ne daju zavesti ni prevariti te povjeruju nekim ljudskim naumima u kojima nema ni sadašnjosti ni budućnosti, nego da čvrstom vjerom prionu uz Božji naum o nama, koji vrijedi za svu vječnost.